|
|
Broj: 11-12
|
PRVA OPERACIJA NA OTVORENOM SRCU U HIPOTERMIJI
U HRVATSKOJ IZVEDENA 1957. GODINE
FIRST OPEN HEART SURGERY IN HYPOTHERMIA IN CROATIA PERFORMED IN 1957
MIROSLAV HROMADKO, STELLA FATOVIĆ-FERENČIĆ
Deskriptori: Inducirana hipotermija – povijest, metode; Pulmonalna stenoza – povijest, kirurgija; Kardiokirurški zahvati – povijest, metode; Hrvatska
Sažetak. U Zagrebu je na kirurškom odjelu, kasnije Kirurškoj klinici Kliničke bolnice »Dr. O. Novosel«, sada »Merkur« 25. listopada 1957. godine prvi put izvedena operacija na otvorenom srcu, u hipotermiji. Zahvat je uspješno izveden na bolesnici sa stenozom valvule pulmonalne arterije pod kontrolom oka, uz prekid venske cirkulacije. Bio je to prvi operacijski postupak primjenom hipotermije izvršen ne samo na području Hrvatske već vjerojatno i na području tadašnje Jugoslavije.
|
|
Više...
|
 |
 |
|
SMJERNICE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ŠTITNJAČU ZA RACIONALNU DIJAGNOSTIKU POREMEĆAJA FUNKCIJE ŠTITNJAČE
CROATIAN THYROID SOCIETY GUIDELINES FOR RATIONAL DETECTION OF THYROID DYSFUNCTION
ZVONKO KUSIĆ, TOMISLAV JUKIĆ, MAJA FRANCESCHI, NINA DABELIĆ, SANJA RONČEVIĆ, LJERKA LUKINAC, ŽELJKA LABAR, NEVEN MATEŠA, MILJENKO SOLTER, DAMIR DODIG, MIRKO KORŠIĆ, ZDENKA BENCE-ŽIGMAN
Deskriptori: Bolesti štitnjače – dijagnoza; Testovi funkcije štitnjače; Hipertireoza – dijagnoza; Hipotireoza – dijagnoza; Smjernice; Hrvatska
Sažetak. Poremećaji funkcije štitnjače česti su u populaciji, osobito u žena, a dijagnostički postupci za utvrđivanje bolesti štitnjače danas se svrstavaju među najčešće izvođene pretrage. Mnoga društva za štitnjaču razvila su vlastite smjernice za dijagnostiku poremećaja funkcije štitnjače. Interdisciplinarni tim stručnjaka Hrvatskog društva za štitnjaču proučio je postojeće smjernice drugih društava za štitnjaču i relevantnu literaturu te poštujući našu tradiciju i kliničku praksu, razvio smjernice za racionalnu dijagnostiku poremećaja funkcije štitnjače; hipotireoze i hipertireoze. Svrha ovih smjernica je preporučiti valjan i racionalan pristup dijagnostici poremećaja funkcije štitnjače.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
NUSPOJAVE RADIOTERAPIJE U USNOJ ŠUPLJINI: DIJAGNOSTIKA, PREVENCIJA I TERAPIJSKE SMJERNICE
SIDE EFFECTS OF RADIOTHERAPY IN ORAL CAVITY: DIAGNOSIS, PREVENTION AND TREATMENT GUIDELINES
SAŠA BADŽEK, ILIJAN TOMAŠ, IVAN KRAJINA, KATARINA PUĆO, VESNA LESKO KELOVIĆ, ZDENKO KRAJINA, STJEPKO PLEŠTINA
Deskriptori: Radijacijske ozljede – dijagnostika, liječenje, prevencija; Tumori glave i vrata – radioterapija; Osteoradionekroza – dijagnostika, liječenje, prevencija; Kserostomija – dijagnostika, liječenje, prevencija; Bolesti usta – dijagnostika, liječenje, prevencija; Zubni karijes – dijagnostika, liječenje, prevencija; Oralna higijena
Sažetak. Kako bi se komplikcije radioterapije izbjegle, ili kako bi se bar smanjila njihova učestalost, nužna je odgovarajuća priprema usne šupljine za radioterapiju. Posljednje terapijske smjernice govore o uporabi hiperbarične komore i dugovalnog ultrazvuka za stimulaciju rasta osteoblasta u prevenciji osteoradionekroze te kirurškom prijenosu submandibularnih žlijezda u submentalno područje s 99%-tnom uspješnošću prevencije kserostomije, pored tradicionalne terapije. Preventivne mjere su, naravno, najbolji izbor, s obzirom na to da se smanjuje potreba za kasnijim liječenjem komplikacija i trebale bi privući posebnu pažnju i liječnika i bolesnika. Budući da je potreban širok spektar preventivnih i kurativnih mjera, pojavljuje se potreba za sastavljanjem posebnih timova za skrb o bolesnicima nakon radioterapije, a koji bi trebali uključivati radioterapeuta, maksilofacijalnog kirurga uz suradnju stomatologa specijalista oralne medicine.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
PRIKUPLJANJE KRVOTVORNIH MATIČNIH STANICA IZ PERIFERNE KRVI
PERIPHERAL BLOOD HEMATOPOIETIC STEM CELL COLLECTION
INES BOJANIĆ, SANJA MAZIĆ, BRANKA GOLUBIĆ ĆEPULIĆ
Deskriptori: Transplantacija krvotvornih matičnih stanica iz periferne krvi; Mobilizacija krvotvornih matičnih stanica – metode; Stimulirajući čimbenik rasta granulocitnih kolonija; Leukafereza; Antigeni,CD34 – analiza
Sažetak. KMS prikupljene iz periferne krvi imaju brojne prednosti pred tradicionalnim izvorom KMS koštanom srži. Prikupljanje KMS iz periferne krvi postupkom leukafereze na staničnom separatoru je jednostavnije i sigurnije nego prikupljanje koštane srži. KMS se u perifernu krv mobiliziraju mijelosupresivnom kemoterapijom i/ili krvotvornim činiteljima rasta. U produktu leukafereze uz KMS nalaze se i usmjerene mijeloidne prastanice i stanice-preteče pa je hematološki oporavak brži. U bolesnika koji su mobilizirali mali broj stanica može se primijeniti leukafereza velikog volumena krvi (LVV) ili mobilizacijski agensi druge generacije (pegfilgrastim, antagonisti CXCR4-receptora). Standardno se ukupan volumen krvi obrađuje 2 do 3 puta, a kod LVV više od 3 puta. Prinos CD34+ stanica značajno je veći kod LVV. Nuspojave leukafereze su poremećaj elektrolita zbog primjene citrata (hipokalcemija) i povećan rizik od krvarenja zbog trombocitopenije i primjene heparina. Prikupljanje KMS i kontrola kvalitete transplantata KMS iz periferne krvi regulirani su nacionalnim i međunarodnim preporukama i standardima.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
ALOARTROPLASTIKA KOLJENA U BOLESNIKA S TRANSPLANTIRANIM SRCEM – PRIKAZ BOLESNIKA
TOTAL KNEE ARTHROPLASTY IN THE CARDIAC TRANSPLANT PATIENT – A CASE REPORT
MARINKO ERCEG, MARIN IVANIŠEVIĆ, MARIJA VUJČIĆ
Deskriptori: Artroplastika koljena; Osteoartritis koljena – kirurgija; Transplantacija srca
Sažetak. Prikazujemo 66-godišnjeg bolesnika sa šećernom bolesti, kojemu je prije 4 godine presađeno srce, a prije godinu dana mu je ugrađena endoproteza koljena zbog artroze. U literaturi se ugradnja umjetnih zglobova u bolesnika s transplantiranim organima uglavnom povezuje s aseptičkom nekrozom zglobnih tijela kao posljedicom uzimanja imunosupresivnih lijekova (kortikosteroida). Naš bolesnik nije imao aseptičku nekrozu nego klasičnu artrozu koljena. Unatoč tomu što smetnje nisu bile tako jake kao kod aseptičke nekroze ipak smo se odlučili za aloartroplastiku koljena. Kirurški je zahvat protekao uredno, kao i rani i kasni poslijeoperacijski tijek i oporavak bolesnika, a funkcija operiranog koljena je izvrsna. Aloartroplastika u bolesnika s transplantiranim srcem ne treba biti rezervirana samo za slučajeve aseptičke nekroze zgloba, uzrokovane imunosupresivnom terapijom, nego i za slučajeve klasične artroze. Dobra prijeoperacijska, perioperacijska i poslijeoperacijska skrb te dobra kirurška tehnika čine ovu operaciju sigurnom metodom liječenja artroze u bolesnika s transplantiranim srcem, kao i kod netransplantiranih bolesnika. Prema našem saznanju ovo je prvi slučaj ugradnje endoproteze koljena bolesniku s transplantiranim srcem u Hrvatskoj.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
TRANSPLANTACIJA BUBREGA U BOLESNIKA S URINARNOM DIVERZIJOM
KIDNEY TRANSPLANTATION IN A PATIENT WITH URINARY DIVERSION
DEAN MARKIĆ, MAKSIM VALENČIĆ, GIAMPAOLO VELČIĆ, ANTON MARIČIĆ, ROMANO OGUIĆ, STANISLAV SOTOŠEK, JOSIP ŠPANJOL, ŽELJKO FUČKAR*
Deskriptori: Transplantacija bubrega – metode; Urinarna diverzija – metode; Ileum – kirurgija; Preživljenje presatka
Sažetak. Transplantacija bubrega je najučinkovitiji način liječenja bolesnika s terminalnim kroničnim bubrežnim zatajenjem. Transplantacija u bolesnika s urinarnom diverzijom efikasan je način liječenja pacijenata koji imaju disfunkcionalan donji urinarni trakt. Preživljenje presatka, ali i bolesnika ne razlikuje se u odnosu na bolesnike s klasičnom ureterovezikalnom anastomozom. Predstavljamo jednog bolesnika s urinarnom diverzijom (ilealni konduit) koji je uspješno prije 2 godine transplantiran u našem centru.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
TRAUMATSKA OZLJEDA BRAHIJALNOG PLEKSUSA S OZLJEDOM KRVNIH ŽILA – PRIKAZ BOLESNIKA
TRAUMA OF THE BRACHIAL PLEXUS AND ASSOCIATED VASCULAR INJURY – A CASE REPORT
TUGOMIR GVERIĆ, ANTE IVKOŠIĆ, TOMISLAV TRAJBAR, DUBRAVKO HULJEV, VJENCESLAV NADINIĆ, JADRANKO BARIŠIĆ, IRA SKOK, SNJEŽANA GVERIĆ-AHMETAŠEVIĆ, MARKO BARIĆ
Deskriptori: Pazušna jama – ozljede; Pazušna arterija – ozljede, kirurgija; Pazušna vena – ozljede, kirurgija; Brahijalni pleksus – ozljede, kirurgija; Vaskularni kirurški zahvati – metode; Rekonstrukcijski kirurški zahvati – metode; Funkcijski oporavak
Sažetak. Akutna vaskularna ozljeda u području pazušne jame obično je povezana s ozljedom brahijalnog pleksusa te je izazov za kirurga i često uzrokuje određeni stupanj invalidnosti bez potpune normalizacije funkcije uda. Obvezatan je interdisciplinaran operacijski i poslijeoperacijski pristup ovoj vrsti ozljede kako bi se osigurala optimalna njega ovakvih teških bolesnika.1 U ovom radu predstavljen je slučaj traumatske neurovaskularne ozljede koja obuhvaća potpuno presijecanje aksilarne arterije i vene zajedno s potpunim presijecanjem brahijalnog pleksusa. Neposredno nakon prijma nad bolesnicom je učinjen hitan kirurški zahvat, a tijekom poslijeoperacijskog praćenja još tri kirurška korekcijska zahvata. U 24 mjeseca intenzivnoga rehabilitacijskog programa postignut je potpuni funkcionalni oporavak bez ikakvih invalidnosti.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
REGIONALNA RASPODJELA LIJEČNIKA U HRVATSKOJ
REGIONAL DISTRIBUTION OF PHYSICIANS IN CROATIA
VELIBOR DRAKULIĆ, MARIO BAGAT, ANTE-ZVONIMIR GOLEM
Deskriptori: Liječnici – distribucija, statistika i brojčani podaci; Zdravstvene službe, dostupnost; Emigracija i imigracija; Planiranje u zdravstvu; Hrvatska
Sažetak. Cilj studije bio je prikazati regionalnu raspodjelu liječnika u Hrvatskoj. Broj liječnika članova Hrvatske liječničke komore i broj liječnika u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja uspoređeni su među županijama. U 2006. godini u Hrvatskoj je bilo 276 liječnika na 100.000 stanovnika, odnosno 215 liječnika na 100.000 stanovnika u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja. Najmanji broj liječnika na 100.000 stanovnika u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja, manje od 150, radio je u Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je najveći broj liječnika, više od 250 na 100.000 stanovnika, radio u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te Primorsko-goranskoj županiji. Usporedbom broja liječnika na 100.000 stanovnika među županijama utvrđena je statistički značajna razlika (c2=148,7, DF=19, P<0,001, c2-test). Broj liječnika opće/obiteljske medicine na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 54,2 s rasponom među županijama od 47,1 u Požeško-slavonskoj županiji do 61,8 u Primorsko-goranskoj županiji. Broj liječnika u četiri osnovne specijalnosti u bolnicama, iskazan na 100.000 stanovnika, iznosio je za internu medicinu 19,1, opću kirurgiju 11,0, ginekologiju i porodništvo 6,7, te pedijatriju 7,8. Usporedbom broja liječnika specijalista u četiri promatrane specijalnosti iskazanog na 100.000 stanovnika među županijama, utvrđena je statistički značajna razlika (c2=76,0, DF=19, P<0,001, c2-test). Osim nedostatnog broja liječnika u Hrvatskoj, utvrđena je i neujednačena raspodjela liječnika među županijama.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
|
|
