4. SMJERNICE O DIJAGNOSTICI I LIJEČENJU DEBLJINE

4th GUIDELINES ON DIAGNOSIS AND TREATMENT OF OBESITY

JOZO JELČIĆ, MAJA BARETIĆ, MIRKO KORŠIĆ

Deskriptori: Debljina – dijagnoza, liječenje; Smjernice; Hrvatska
Sažetak. Debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta. Situacija nije ništa bolja ni u našoj zemlji. Republika Hrvatska je pri vrhu po učestalosti debljine u svijetu. Svi pokušaji zaustavljanja progresije pandemije debljine do sada nisu dali zadovoljavajuće rezultate. S druge strane, liječenje debljine je dugotrajan, iscrpljujući i vrlo složen proces čiji su rezultati skromni. U cilju boljeg upoznavanja s epidemiologijom, etiopatogenezom, komplikacijama i liječenjem debljine i razmjene mišljenja i iskustava liječnika koji se bave liječenjem debljine i bolesnika koji boluju od debljine u Umagu je od 15. do 18. travnja 2010. održan 4. hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem. Kongresu je prisustvovalo oko 200 liječnika. Na kongresu su prihvaćene nove Smjernice o dijagnostici i liječenju debljine koje bi trebale pomoći u praktičnom radu s bolesnicima koji boluju od debljine.

REZULTATI LIJEČENJA SUPRAKONDILARNIH PRIJELOMA HUMERUSA S POMAKOM ULOMAKA U DJECE

RESULTS OF TREATMENT OF DISPLACED SUPRACONDYLAR FRACTURES IN CHILDREN

ANKO ANTABAK, TOMISLAV LUETIĆ, STANKO ĆAVAR, SLAVKO DAVILA, MARKO BOGOVIĆ, STIPE BATINICA

Deskriptori: Prijelomi humerusa – kirurgija; Lakatni zglob – ozljede, kirurgija; Fiksacija prijeloma – metode, instrumenti; Koštane žice; Zglobna pokretljivost; Ishod liječenja
Sažetak. Prijelomi humerusa u suprakondilarnom području najučestaliji su prijelomi lakta u dječjoj dobi. To su većinom nestabilani prijelomi, teški za repoziciju i retenciju ulomaka, a postupak njihova liječenja nije posve usuglašen. U radu se analiziraju kasni rezultati liječenja 48-ero djece s prijelomima humerusa u suprakondilarnom dijelu s pomakom ulomaka. Repozicijom zatvorenim načinom, fiksacijom s dvije ukriženo postavljene Kirschnerove žice i nadlaktičnom imobilizacijom liječeno je 40-ero, a osmero je djece liječeno samo nadlaktičnom imobilizacijom. Otvorena repozicija ulomaka bila je učinjena u troje djece. Za procjenu uspješnosti liječenja mjerene su kutne deformacije i usporedne razlike gibljivosti zdravog i liječenog lakta. Prema Flynnovu kriteriju 93,7% liječene djece ima vrlo dobre i odlične rezultate liječenja. Najučestalija je komplikacija varus angulacija (16,7%). Kasni rezultati liječenja u naše djece i rezultati autora sa sličnim serijama djece potvrđuju stav da je zatvorena repozicija i perkutana stabilizacija Kirschnerovim žicama metoda izbora u liječenju suprakondilarnih prijeloma humerusa s pomakom ulomaka.

NUSPOJAVE INHIBITORA 3-HIDROKSI-3-METIL-GLUTARIL KOENZIM A REDUKTAZE PRIJAVLJENE AGENCIJI ZA LIJEKOVE I MEDICINSKE PROIZVODE

ADVERSE DRUG REACTIONS OF HYDROXYMETHYLGLUTARYL-COA REDUCTASE INHIBITORS REPORTED TO AGENCY FOR MEDICINAL PRODUCTS AND MEDICAL DEVICES

NIKICA MIROŠEVIĆ SKVRCE, NADA BOŽINA, VIOLA MACOLIĆ ŠARINIĆ, SINIŠA TOMIĆ

Deskriptori: Inhibitori hidroksimetilglutaril koenzim A reduktaze – nuspojave, farmakokinetika, famakologija; Sustavi za praćenje nuspojava lijekova – statistika i brojčani podaci; Hrvatska – epidemiologija
Sažetak. Inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril koenzim A reduktaze (statini) lijekovi su koji se primjenjuju u liječenju kroničnih bolesti i često u istodobnoj terapiji s mnogim drugim lijekovima te je mogućnost nastanka nuspojava, posebice onih uzrokovanih interakcijama, velika. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati sve nuspojave statina prijavljene Agenciji za lijekove i medicinske proizvode od ožujka 2005. godine do 31. 12. 2008. te istaknuti moguće razloge njihova nastanka. Prijavljeno je 136 slučaja nuspojava statina. 12% svih prijavljenih nuspojava statina bilo je uzrokovano interakcijama, što je više od postotka nuspojava (5,6%) uzrokovanih interakcijama svih lijekova prijavljenih u 2005. i 2006. godini. Udio ozbiljnih nuspojava koje su povezane s primijenjenom dozom i prema tome se mogu spriječiti bio je veći od udjela svih prijavljenih ozbiljnih nuspojava statina (p=0,003). Najveći broj ozbiljnih nuspojava statina mogao je biti spriječen boljim poznavanjem interakcija te primjenom farmakogenomike koja može identificirati bolesnike koji su zbog genske predispozicije osjetljiviji na standardne doze lijeka.

PRIROĐENA HIPOPLAZIJA DONJEG DIJELA LIJEVOGA M. PSOASA

CONGENITAL HYPOPLASIA OF THE LOWER PORTION OF THE LEFT PSOAS MUSCLE

VJEKOSLAV GRGIĆ

Deskriptori: Slabinski mišići – anomalije; Križobolja – etiologija; Skolioza – etiologija; Zglob kuka – patofiziologija; Zdjelica – patofiziologija
Sažetak. Prikazujemo 58-godišnjeg bolesnika s prirođenom hipoplazijom donjeg dijela lijevoga m. psoasa. Ta rijetka anomalija, koju treba razlikovati od drugih patoloških stanja (destruktivni procesi; tumori; metastaze; inaktivitetna atrofija), otkrivena je tijekom MR pretrage lumbosakralne (LS) kralježnice kojoj se bolesnik podvrgao zbog pogoršanja kronične boli u križima. Desni m. psoas bio je hipertrofičan. CT abdomena pokazao je istovjetan nalaz. MR pretraga LS kralježnice pokazala je jake i opsežne degenerativne promjene. Osim hipoplazije donjeg dijela lijevoga m. psoasa, radiološke pretrage LS kralježnice (MR) i abdomena (CT) nisu pokazale druge prirođene anomalije. Uzimajući u obzir anamnestičke podatke, klinički nalaz, rezultate radioloških i drugih pretraga (EMNG), kao i poznate činjenice o anatomiji i funkciji m. psoasa (stabilizator lumbalne kralježnice, zdjelice i kuka; fleksor kuka i trupa; lateralni fleksor trupa), u ovome prikazu slučaja analizirali smo kliničke manifestacije (postranična devijacija lumbalne kralježnice; asimetrija zdjelice – torzija zdjelice; povećana ekstenzija kuka na strani hipoplastičnog m. psoasa) i kasne posljedice unilateralne hipoplazije m. psoasa (unilateralna hipoplazija m. psoasa  preopterećenje LS kralježnice i drugoga m. psoasa  kronična bol u križima  kompenzatorna hipertrofija drugoga m. psoasa  jake i opsežne degenerativne promjene LS kralježnice).

AKUTNA UPALA JEZIČNE TONZILE

ACUTE LINGUAL TONSILLITIS

SAŠA JANJANIN, VLADIMIR KATIĆ, IDA OREB

Deskriptori: Tonzilitis – dijagnoza, farmakoterapija; Jezik; Laringoskopija – metode; Akutna bolest
Sažetak. Akutna upala jezične tonzile neuobičajeni je uzrok jake grlobolje koji se u praksi vrlo rijetko dijagnosticira. Bolesnici s akutnom upalom jezične tonzile karakteristično se žale na jaku grlobolju, otežano gutanje i bolnost u razini hioidne kosti, a osobito je zanimljivo da bolesnici s prethodno učinjenom nepčanom tonzilektomijom pri ovoj bolesti mogu imati gotovo potpuno uredan nalaz orofarinksa. Diferencijalnodijagnostički potrebno je isključiti za život opasni epiglotitis. S obzirom na to da se korijen jezika ne može vizualizirati rutinskim orofaringoskopskim pregledom, dijagnoza se postavlja indirektnom ili transnazalnom fiberoptičkom laringoskopijom.

UČINCI PNEUMOPERITONEUMA NA JETRENU FUNKCIJU

EFFECTS OF PNEUMOPERITONEUM ON LIVER FUNCTION

VIŠNJA NESEK ADAM, ŽARKO RAŠIĆ, VIVIANA MRŠIĆ, ELVIRA GRIZELJ STOJČIĆ, ZORAN ČALA

Deskriptori: Pneumoperitoneum, artificijelan – neželjeni učinci; Jetra – patofiziologija; Jetrena cirkulacija; Postoperativne komplikacije – prevencija; Laparoskopija
Sažetak. Učinci CO2 pneumoperitoneuma na jetrenu funkciju tijekom izvođenja laparoskopskih kirurških zahvata u većine bolesnika nemaju većega kliničkog značenja. Međutim, s porastom broja i vrsta kirurških zahvata danas se laparoskopskim zahvatima podvrgavaju i visokorizični bolesnici. U skupinu visokorizičnih bolesnika ubrajamo i bolesnike s prijeoperacijskim oštećenjem jetre kod kojih tijekom izvođenja spomenutih zahvata može doći do vrlo ozbiljnih komplikacija uključujući i akutno zatajenje jetre. Budući da je poslijeoperacijsko oštećenje jetrene funkcije zbog pneumoperitoneuma često precijenjeno, cilj je ovog članka dati pregled brojnih čimbenika koji utječu na oštećenje jetre tijekom laparoskopskih zahvata te pregled terapijskih mogućnosti za njihovo smanjenje.

ULOGA DIJAGNOSTIČKOG ULTRAZVUKA U RAZLIKOVANJU PATOMORFOLOŠKIH PROMJENA KOD HUMEROSKAPULARNOG PERIARTRITISA

THE ROLE OF ULTRASONOGRAPHY IN EVALUATION OF PATHOMORPHOLOGICAL CHANGES IN HUMEROSCAPULAR PERIARTHRITIS

DARIJA GRANEC, ALAN IVKOVIĆ, STANKO BELINA, RAJKO PAVLOVIĆ

Deskriptori: Periartritis – ultrasonografija, patologija; Rameni zglob – ultrasonografija, patologija; Bolno rame – etiologija, dijagnoza, ultrasonografija
Sažetak. Cilj je ovoga rada prikazati raspodjelu i zastupljenost patomorfoloških promjena ramenog zgloba otkrivenih ultrazvučnim pregledom bolesnika s radnom dijagnozom humeroskapularnog periartritisa (PHS). Retrospektivno su analizirani ultrazvučni nalazi 141 bolesnika, odnosno 147 simptomatskih ramena kod bolesnika s uputnom dijagnozom PHS. Nalazi su podijeljeni u skupine prema anatomskoj lokalizaciji i ultrazvučno otkrivenoj patomorfologiji te po dobnim skupinama. Podaci su analizirani deskriptivno. Ukupno je nađeno 87 (59,2%) pozitivnih i 60 (40,8%) urednih ultrazvučnih nalaza. Najčešće su promjene na tetivi supraspinatusa (55,3%), potom tenosinovitis duge glave bicepsa (15,2%), burzitisi (12,6%), tendinitis supskapularisa (10,6%) i tendinitis infraspinatusa (0,7%). Najveći broj patomorfoloških promjena, a ujedno i urednih nalaza, nađen je u dobnoj skupini od 40 do 65 godina. Najmanji je broj urednih nalaza u skupini starijih od 65 godina gdje je otkriveno najviše kompletnih ruptura supraspinatusa. Ultrazvuk je zbog svoje visoke specifičnosti i osjetljivosti za otkrivanje promjena rotatorne manšete, subakromijalo-subdeltoidne burze i tetive duge glave bicepsa, a s druge strane dostupnosti, neinvazivnosti i relativno niske cijene, metoda izbora za procjenu mekotkivnih struktura kod bolnog ramena. Ciljana anamneza i klinički pregled smanjit će broj neadekvatno indiciranih pretraga.

UTJECAJ DEBLJINE NA RIZIK OD OSTEOPOROTSKIH PRIJELOMA

INFLUENCE OF OBESITY ON FRACTURE RISK IN OSTEOPOROSIS

JOZO JELČIĆ

Deskriptori: Debljina – komplikacije, patofiziologija; Osteoporoza – komplikacije; Koštani prijelomi – etiologija; Indeks tjelesne mase; Gustoća kosti; Procjena rizika
Sažetak. Skelet je dio lokomotornog sustava koji ima statičku i dinamičku biomehaničku funkciju. Na ove funkcije skeleta utječu koštana masa, oblik i struktura kosti, koji determiniraju i čvrstoću kosti, važan čimbenik rizika od prijeloma. Oni su većim dijelom genski određeni. Povezani su s oblikom, strukturom i masom tijela. Ovaj je odnos također genski determiniran. Promjene mase, strukture i oblika tijela biomehaničkim i humoralnim mehanizmima uzrokuju promjene mase, oblika i strukture kosti. Pri tome dolazi i do promjena neuro-muskularnog sustava koje utječu na rizik od pada i čvrstoću kosti. Sve dok su promjene tjelesne težine i strukture tijela unutar fiziološkog raspona, rizik od prijeloma značajnije se ne mijenja. Mršavost povećava rizik od prijeloma. U debljini se razvijaju patofoziološki procesi, od kojih bi neki mogli djelovati negativno na rizik od prijeloma. Rezultati ispitivanja utjecaja debljine na rizik od prijeloma su kontradiktorni. Na današnjem stupnju znanja može se zaključiti da debljina vjerojatno ne štiti od prijeloma.

DIJETE U SUVREMENOME HRVATSKOM DRUŠTVU

CHILD IN CONTEMPORARY CROATIAN SOCIETY

JULIJE MEŠTROVIĆ, IRENA BRALIĆ, GORDANA BULJAN FLANDER, MILA JELAVIĆ, INES JOKOVIĆ OREB, ANDREAS KONSTANTOPOULOS, MARINA KUZMAN, STJEPAN MALOVIĆ, RENATA MILJEVIĆ-RIĐIČKI, MAJA MIŠKULIN, AIDA MUJKIĆ, MARIJA RADONIĆ, VLASTA RUDAN, ĐURĐICA ŠEŠO-ŠIMIĆ, GORAN ŠIMIĆ

Deskriptori: Zdravstvena zaštita djeteta – trend, organizacija; Pedijatrija – trend, edukacija; Zdravlje djeteta; Socioekonomski faktori; Zdravstvena politika; Hrvatska
Sažetak. U Zagrebu je 12. prosinca 2009. održan simpozij »Dijete u suvremenome hrvatskom društvu«, koji su organizirali Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i UNICEF za Hrvatsku. Predavači su prikazali važne podatke o teškoćama kojima su izložena djeca u Hrvatskoj. Naime, nove bolesti, koje su u suvremenom svijetu sve češće u djece, zahtijevaju od svih koji su uključeni u zdravstvenu zaštitu djece nove pristupe radu, što podrazumijeva i dodatnu edukaciju. To nisu bolesti uobičajene u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Pristup društva, zbog raznolikosti teškoća s kojima se djeca suočavaju, može biti samo multidisciplinaran. Temeljni nacionalni interes društva je usmjeriti više pozornosti i financijska sredstva na zdravstvenu zaštitu djece, jer to osigurava opstanak i zdravu budućnost društva. Taj pristup zahtijeva nacionalni konsenzus i jasnu političku odluku svih odgovornih službi.

PRETEČE I RAZVOJ VISOKOŠKOLSKE MEDICINSKE IZOBRAZBE U DALMACIJI:
OD INDIVIDUALNE INICIJATIVE DO OSNUTKA MEDICINSKOG STUDIJA U SPLITU

FORERUNNERS AND DEVELOPMENT OF MEDICAL LICENSURE IN DALMATIA:
FROM INDIVIDUAL INITIATIVES TO FOUNDING MEDICAL EDUCATION IN SPLIT

LIVIA BRISKY, STELLA FATOVIĆ-FERENČIĆ

Deskriptori: Medicinska edukacija – povijest; Medicinski fakulteti – povijest; Hrvatska
Sažetak. Pokretanje osnutka visokoškolskih medicinskih učilišta na našim prostorima oduvijek je bilo znatno više od nužnosti izobrazbe medicinskih stručnjaka. Bila je to borba za opstojnost i nacionalni identitet, napredak i stvaranje akademskog ozračja odlučujućeg u kulturnom razvoju svake zemlje. Na cjelokupnome hrvatskom području pod tuđinskom vlašću ta se borba očitovala višekratnim i trajno obeshrabrivanim pokušajima osnutaka visokoškolskih učilišta i škola koje su, čak i ako bi zaživjele, bile kratka vijeka. Ovaj rad donosi pregled faktografije vezane uz začetke nastojanja visokoškolske nastave na području Dalmacije, osobito onog dijela koji se odnosio na inicijativu liječnika Jakova Mirkovića (1748 (?)–1824). One su po svojim ciljevima, sadržaju i nacionalnoj akademskoj ideji prepoznate i istaknute kao preteče osnutka medicinskog studija, a tek potom i samostalnog Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu utemeljenog 1997. godine.