ISKRA SMJERNICE ANTIMIKROBNOG LIJEČENJA I PROFILAKSE INFEKCIJA MOKRAĆNOG SUSTAVA
– HRVATSKE NACIONALNE SMJERNICE

ISKRA GUIDELINES ON ANTIMICROBIAL TREATMENT AND PROPHYLAXIS
OF URINARY TRACT INFECTIONS – CROATIAN NATIONAL GUIDELINES

VIŠNJA ŠKERK, ARJANA TAMBIĆ ANDRAŠEVIĆ, SAŠA ANDRAŠEVIĆ, EDITA SUŠIĆ, ANA MLINARIĆ DŽEPINA, VESNA MAĐARIĆ, SLOBODAN MILUTINOVIĆ †, IVAN KRHEN, LJILJANA PERIĆ, JUGOSLAV BAGATIN, MARIO ĆORIĆ, DANIEL FERLIN, IRINA CAZIN, GORDANA TOMAC

Deskriptori: Infekcije mokraćnog sustava – klasifikacija, dijagnostika, farmakoterapija; Bakterijske infekcije – farma¬koterapija; Antimikrobni lijekovi s djelovanjem na mokraćni sustav – terapijska upotreba; Smjernice; Hrvatska
Sažetak. Smjernice se odnose na dijagnozu, antimikrobno liječenje i profilaksu infekcija mokraćnog sustava (IMS) u odraslih osoba i djece starije od 12 godina. Donose preporuke za infekcije donjeg dijela mokraćnog sustava u žena, nekomplicirani pijelonefritis, komplicirane IMS s pijelonefritisom ili bez njega, asimptomatsku bakteriuriju te rekurentne IMS. Ne odnose se na spolno prenosive infekcije. Ponajprije su namijenjene liječnicima opće prakse te specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH imenovalo je članove Radne grupe za izradu smjernica za antimikrobno liječenje i profilaku IMS. Donošenje smjernica financijski je potpomogla Vlada Kraljevine Nizozemske, a stručno međunarodni konzultanti. Smjernice se temelje na dokazima iz sistematski pregledane literature, na lokalnim podacima o osjetljivosti bakterija na antibiotike, na postojećim kliničkim protokolima liječenja i profilakse IMS, kao i prijedlozima i komentarima kolega liječnika tijekom više od 50 tečajeva trajne edukacije o antimikrobnom liječenju i profilaksi IMS održanih u posljednje tri godne. Smjernice su putem interneta http://iskra.bfm.hr/ i pokusne primjene od dva mjeseca široko predstavljene liječnicima obiteljske medicine te specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama – urolozima, ginekolozima, infektolozima i nefrolozima. Završnu verziju smjernica pregledao je i prihvatio Izvršni odbor Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike.

UTJECAJ FIBRINOLITIČKE I HEPARINSKE TERAPIJE U AKUTNOM INFARKTU MIOKARDA NA GASTROINTESTINALNO
KRVARENJE KOD ASIMPTOMATSKIH ULKUSNIH BOLESNIKA

THE INFLUENCE OF FIBRINOLYTIC AND HEPARIN THERAPY IN ACUTE MYOCARDIAL INFARCTION UPON GASTROINTESTINAL BLEEDING IN PATIENTS WITH ASYMPTOMATIC ULCEROUS DISEASE

DAVOR HORVAT, IGOR FRANCETIĆ

Deskriptori: Infarkt miokarda – farmakoterapija; Gastrointestinalno krvarenje – kemijski izazvano; Fibrinolitici – terapij¬ska uporaba, neželjeni učinci; Heparin – terapijska uporaba, neželjeni učinci; Ulkusna bolest – komplikacije
Sažetak. Svrha rada: utvrditi učestalost hematemeze i melene (H/M) kod asimptomatskih ulkusnih bolesnika kao komplikacije fibrinolitičke i heparinske terapije u akutnom infarktu miokarda sa ST-elevacijom (STEMI). Metode: bolesnici sa STEMI-em su prema terapiji heparinom ili streptokinazom bili podijeljeni u dvije skupine, a svaka je skupina imala ispitivanu podskupinu s asimptomatskim ulkusnim bolesnicima i kontrolnu podskupinu s bolesnicima bez ulkusne bolesti. Rezultati: kod heparinske terapije nije bilo značajnijeg povećanja H/M u bolesnika s ulkusnom bolesti i bez nje (3,4 vs 2,8%, n.s.), a isto tako ni kod fibrinolitičke terapije (5,9 vs 6,8%, n.s.). Fibrinolitička terapija uzrokuje više H/M u odnosu na heparinsku terapiju kod ulkusnih bolesnika (5,9 vs 3,4%; 2=6,389; p=0,011), ali i bolesnika bez ulkusne bolesti (6,8 vs 2,8%; 2=6,16; p=0,013). Kod bolesnika s H/M bilo je nesignifikantno više žena (42,4% vs 57,6%, n.s.). Zaključak: asimptomatski ulkusni bolesnici mogu dobivati fibrinolitičku i heparinsku terapiju u liječenju STEMI-a bez značajnijeg rizika od pojave H/M u odnosu na bolesnike bez ulkusne bolesti.

NEURORADIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA HOSPITALIZIRANIH BOLESNIKA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE VRAPČE

NEURORADIOLOGIC DIAGNOSTICS IN PATIENTS HOSPITALIZED IN VRAPČE PSYCHIATRIC HOSPITAL

KREŠIMIR HRABRIĆ, VLADO JUKIĆ, PETAR BILIĆ, IVAN ĆELIĆ, MIROSLAV HERCEG

Deskriptori: Mentalni poremećaji – patologija, radiografija; Mozak – patologija, radiografija; Neurološke djagnostičke tehnike; Hospitalizacija
Sažetak. U radu je istražena učestalost indiciranja i potom rezultati CT-a i MR-a mozga u hospitaliziranih bolesnika Psihijatrijske bolnice Vrapče. Željeli smo pridonijeti rješavanju dileme treba li neuroradiološke pretrage provoditi kao dio rutinske dijagnostičke obrade svih psihijatrijskih pacijenata. Retrospektivno, na temelju povijesti bolesti analizirani su bolesnici u prvome devetomjesečnom razdoblju 2006. U tom je razdoblju snimljeno 90 CT-a mozga i 2 MRI-a, relativno najčešće kod bolesnika koji su obrađivani pod dijagnozama endogenih psihoza, psihoorganskog sindroma (demencija), afektivnih poremećaja i epilepsije. Većina CT-a mozga (59%) i oba MR-a mozga bila je uredna. Najčešći promijenjeni nalazi opisivali su moždanu atrofiju u različitim oblicima, nađen je samo jedan tumor mozga. Elektroencefalografski nalazi su bitno češće signifikantno odstupali od normale kod pacijenata s izmijenjenim CT-om mozga nego kada je on bio uredan. Zaključak je da vrlo malen broj pozitivnih nalaza osim atrofije mozga ne opravdava rutinsko snimanje CT-a i MR-a mozga svim hospitaliziranim psihijatrijskim bolesnicima. Indikacija se mora donijeti selektivno na temelju kliničke prosudbe psihijatra u konzultaciji s neurologom. EEG uz ograničenja pri tome može pomoći.

NEKROTIZIRAJUĆI FASCITIS NATKOLJENICE – PRIKAZ BOLESNIKA I PREGLED LITERATURE

NECROTIZING FASCIITIS OF THE UPPER LEG – CASE REPORT AND REVIEW OF THE LITERATURE

KREŠIMIR MARTIĆ, ŽELJKO BUŠIĆ, SREĆKO BUDI, VLATKA ČAVKA, MISLAV ČAVKA

Deskriptori: Nekrotizirajući fascitis – dijagnostika, kirurgija; Noga – kirurgija
Sažetak. Nekrotizirajući fascitis je rijetka, ali vrlo teška infekcija kože, potkožnog tkiva i fascije, karakterizirana izrazito brzim širenjem upale. Povezana je sa značajnim morbiditetom i mortalitetom. Četrdesetdvogodišnji muškarac primljen je u Kliniku za kirurgiju preko Hitne kirurške službe, zbog nekrotizirajućeg fascitisa desne natkoljenice. Višekratno je učinjen kirurški debridman zahvaćene regije uz intravensku primjenu antibiotika i mjere intenzivnog liječenja. Zbog septičkog šoka s početnim stadijem multiorganskog zatajenja bolesnik je tjedan dana liječen u jedinici intenzivnog liječenja (JIL). Defekt kože, zaostao nakon učinjenih nekrektomija, rekonstruiran je kožnim transplantatom djelomične debljine kože, četvrti dan nakon prijma u bolnicu. Bolesnik je otpušten na kućnu njegu dvadeset prvi dan nakon primitka u bolnicu. Nekrotizirajući fascitis je bolest opasna za život koja zahtijeva brzu dijagnozu, hitnu opsežnu kiruršku eksciziju nekrotičnog tkiva i rekonstrukciju nastalog defekta što ranije radi prevencije sekundarnih infekcija. Mjere intenzivnog liječenja i intravenska primjena antibiotika gotovo uvijek su potrebni u liječenju bolesti.

DVOSTRUKA HIPOFIZA

DUPLICATION OF THE PITUITARY GLAND

NEVENA KRNIĆ, KATJA DUMIĆ, MARKO RADOŠ, NATAŠA ROJNIĆ PUTAREK, ANDRIJA STANIMIROVIĆ

Deskriptori: Hipofiza – anomalije; Srednja moždana arterija – anomalije; Preuranjeni pubertet – etiologija, farmakoterapija; Višestruke anomalije
Sažetak. Dvostruka hipofiza rijetka je malformacija. Do sada je u svijetu opisana u četrdesetak bolesnika, a zbog pridruženih anomalija često je povezana s letalnim ishodom. Samo 7 bolesnica doživjelo je pubertet, koji je u tri od njih započeo preuranjeno. Prikazujemo djevojčicu s dvostrukom hipofizom, pravim preuranjenim pubertetom i pridruženim malformacijama središnje linije. Uz već opisanu fenestraciju bazilarne arterije imala je i duplikaciju M1-segmenta lijeve medijalne cerebralne arterije koja do sada nije nađena u ovih bolesnika. Naša je bolesnica jedna od četiri u kojih je započeta terapija preuranjenog puberteta agonistima »releasing hormona« za gonadotropine (GnRH), no jedina u koje je ta terapija do sada i uspješno završena.

ULOGA TAKSANA U KEMOTERAPIJI RAKA DOJKE:
IMA LI NOVOSTI NAKON 15-GODIŠNJEG ISKUSTVA?

THE ROLE OF TAXANES IN BREAST CANCER CHEMOTHERAPY:
WHAT’S NEW 15 YEARS AFTER?

DAVORIN HERCEG, DAMIR VRBANEC

Deskriptori: Tumori dojke – farmakoterapija, patologija, mortalitet; Taksoidi – terapijska upotreba, primjena i doziranje; Paklitaksel – terapijska upotreba, primjena i doziranje; Protutumorski lijekovi, biljni – terapijska upotreba, primjena i doziranje; Protutumorski kombinirani kemoterapijski protokoli – terapijska upotreba
Sažetak. U zadnjem desetljeću taksani se dokazuju kao vodeći citostatici u liječenju karcinoma dojke. U prvoj liniji kemoterapije metastatske bolesti taksani se kombiniraju s drugim citostaticima, premda zasad nema dovoljno dokaza, koji bi potvrdili prednost taksanskih kombinacija u usporedbi sa slijedom (sekvencijom) taksana i drugih citostatika. Više je primjera uspješnih kombinacija taksana s drugim citostaticima: antraciklinima, kapecitabinom, gemcitabinom. Zasad nema dovoljno podataka koji bi odredili neku taksansku kombinaciju kao optimalni izbor. Taksani su također temelj adjuvantnog liječenja ranog karcinoma dojke. Dosad su se uglavnom primjenjivali kod bolesnica s pozitivnim limfnim čvorovima pazuha. Rezultati nedavno objavljenih metaanaliza pokazuju da uspjeh adjuvantne kemoterapije temeljene na taksanima ne ovisi o broju pozitivnih limfnih čvorova, niti o estrogenskom receptorskom statusu. Zasad nema dokazane razlike u efikasno¬sti između nekog od taksana. Paklitaksel je više ovisan o načinu primjene, ima bolje rezultate u tjednoj primjeni, dok je za docetaksel uobičajena trotjedna primjena. Ciljana terapija trastuzumabom u kombinaciji s taksanima poboljšava preživljenje kako kod rane tako i kod metastatske bolesti.

DIJABETIČKA NEFROPATIJA I PRIMARNE BOLESTI GLOMERULA

DIABETIC NEPHROPATHY AND PRIMARY GLOMARULAR DISEASES

KREŠIMIR GALEŠIĆ, MIRJANA SABLJAR-MATOVINOVIĆ, INGRID PRKAČIN, IVANA KOVAČEVIĆ-VOJTUŠEK

Deskriptori: Dijabetičke nefropatije – dijagnoza, patologija, farmakoterapija; Bubrežni glomerul – patologija; Bubrežne bole¬sti – komplikacije, patologija, farmakoterapija; Šećerna bolest, tip 2 – komplikacije, patologija, farmakoterapija
Sažetak. U bolesnika sa šećernom bolešću primarne bolesti glomerula rijetko se javljaju. Prema dostupnim podacima iz literature dosad je opisano nekoliko oblika primarnih bolesti glomerula u bolesnika od kojih su neki već imali razvijenu dijabetičku nefropatiju. Prepoznavanje nedijabetičke bubrežne bolesti od posebnog je značenja jer se neki oblici primarnih bolesti glomerula mogu uspješno liječiti i izliječiti, za razliku od razvijene dijabetičke nefropatije, te se prognoza bolesnika može značajno poboljšati. Pojava hematurije, težega nefrotskog sindroma, pogoršanje bubrežne funkcije, bez istodobno prisutne dijabetičke retinopatije, upućuju na nedijabetičku bubrežnu bolest. U radu su prikazani bolesnici sa šećernom bolešću u kojih je zbog težega nefrotskog sindroma, nenefrotske proteinurije bez istodobno prisutne dijabetičke retinopatije, hematurije i/ili zbog pogoršanja bubrežne funkcije učinjena biopsija bubrega. Temeljem patohistološke analize bubrež¬nog tkiva dijagnosticirani su različiti oblici primarnih bolesti glomerula od kojih su neki uspješno liječeni imunosupresivnim lijekovima, što potvrđuje važnost prepoznavanja nedijabetičke bubrežne bolesti u bolesnika sa šećernom bolešću.

KUHINJSKA SOL
– SKRIVENI OTROV U SVAKODNEVNOJ HRANI

SALT – HIDDEN POISON IN EVERYDAY MEAL

BOJAN JELAKOVIĆ, VEDRAN PREMUŽIĆ, BERISLAV SKUPNJAK, ŽELJKO REINER

Deskriptori: Prehrana sa smanjenim unosom soli; Kuhinjska sol – štetni učinci; Kardiovaskularne bolesti – prevencija; Hipertenzija – prevencija; Nacionalni zdravstveni programi; Promicanje zdravlja; Hrvatska
Sažetak. Velik broj epidemioloških, evolucijskih i kliničkih istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol bitan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka (AT), a time i prevalenciju arterijske hipertenzije (AH). Epidemiološkim istraživanjima uočeno je da jedino uz prekomjeran unos kuhinjske soli dolazi do porasta AT sa starenjem. Osim što determinira AT, pojačan unos soli i nezavisno pridonosi oštećenju ciljnih organa. Opažena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, cerebrovaskularnim inzultom, mikroalbuminurijom. Kuhinjska sol, tj. NaCl mijenjajući odnos vazoaktivnih čimbenika u stijenci krvne žile, utječući na ekspresiju receptora za angiotenzin II i što je osobito bitno povećavajući agregabilnost trombocita, izravno se upleće u proces aterotrombogeneze. S kliničkog, a i javnozdravstvenog stajališta osobito su bitni podaci koje nam pružaju intervencijska istraživanja i koji bjelodano potvrđuju korist smanjivanja unosa NaCl. Ta se korist očituje ne samo u snižavanju AT i smanjivanju kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta nego i u poboljšanju ukupnog zdravlja jer se zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli čimbenik rizika i za osteoporozu, nefrolitijazu, karcinom želuca i nazofarinksa itd. Premda je bilo radova koji su unijeli sumnju da bi redukcija unosa kuhinjske soli mogla biti štetna zbog aktivacije kontraregulacijskih mehanizama, znatno veći broj autora je dokazao da umjerena redukcija unosa nije povezana s povećanim rizikom, već naprotiv. Smanjenje unosa kuhinjske soli treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje tjelesne mase i povećane tjelesne aktivnosti. Uz redukciju unosa NaCl potrebno je paziti na ostale elektrolite i mikroelemente koji su također važni kamenčići mozaika zdravog življenja. Velika je odgovornost na institucijama vlasti i proizvođačima hrane jer se danas više od 70% NaCl unosi u organizam putem već pripremljene ili polugotove hrane.

PRVE LIJEČNICE U BJELOVARU: PORODNIČARKA I KIRURGINJE

FIRST FEMALE PHYSICIANS IN BJELOVAR: OBSTETRICIAN AND SURGEONS

DUBRAVKO HABEK

Deskriptori: Liječnice – povijest; Kirurgija – povijest; Porodništvo – povijest; Povijest 19. stoljeća; Povijest 20. stoljeća; Hrvatska
Sažetak. Prve tri liječnice u Bjelovaru bile su porodničarka i dvije kirurginje. Francisca Szümerthinn (Ringelhorn) prva je liječnica u Bjelovaru koja se spominje od 1803. do 1814. godine kao magistrica porodništva i doktorica medicine
Đurđevačke pukovnije (Artis Obstetritiae Magistra et Reg. Szentvariensis Medicinae Doctoria). Više od stoljeća kasnije na službu u bjelovarsku bolnicu dolazi dr. Regina Atijas kao sekundarni liječnik ponajprije na Kirurško-ginekološki odjel gdje radi od 1930. do 1935. Treća liječnica u Bjelovaru je kirurginja dr. Ljubica Bosner na Kirurško-ginekološkom odjelu od 1935. do 1942. godine.