Kronični pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima. Bolest većinom pogađa mlađe muškarce. Povišen BMI i sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika. Cilj je istraživanja bila usporedba vremena cijeljenja, učestalosti seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječnog trajanja bolničkog boravka kod pacijenata operiranih prvi put zbog kroničnoga pilonidalnog sinusa u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine, s praćenjem recidiva jednu godinu nakon kirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine prema vrsti zahvata: ekscizija s primarnim zatvaranjem (23,0%), ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (55,2%) te ekscizija sa zatvaranjem Limbergovim režnjem (21,8%). Odabir metode učinjen je na osnovi procjene i iskustva operatera. Većina pacijenata uključenih u istraživanje imala je povišen BMI (72,4%). Pacijenti operirani ekscizijom uz primarno zatvaranje i Limbergovim rotacijskim režnjem imali su kraće vrijeme cijeljenja nego pacijenti s ekscizijom uz sekundarno cijeljenje. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom uz primarno zatvaranje (70,6%), dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (29,4%). Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13; SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima. Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjem na granici je statističke značajnosti (p = 0,55). Zatvaranje defekta Limbergovim rotacijskim režnjem smanjuje broj poslijeoperacijskih komplikacija i skraćuje cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta.
Chronic pilonidal sinus is an acquired skin disease resulting from chronic inflammation of an affected skin area. It creates a cyst with epithelized subcutaneous channels. The disease mostly affects younger men with elevated BMI and sedentary lifestyle being the main risk factors. The aim of this study was to compare wound healing times, seroma, wound infection and wound dehiscence frequency, average length of hospital stay and recurrence rate in patients undergoing first-time operation for chronic pilonidal sinus at the Surgery clinic of University hospital Mostar from June 2015 to June 2017, with recurrence rate monitoring for one one year after the operative procedure. The patients were divided into three groups by the type of operating procedure: excision with primary closure (23.0%), excision with healing by secondary intention (55.2%) and excision with Limberg flap closure (21.8%). Most of the patients included in this study had elevated BMI (72.4%). Patients who were operated using primary closure and Limberg flap closure had on average shorter wound healing times than patients operated with excision and secondary intention healing. Seroma frequency was highest in patients operated using primary closure (70.6%) and lowest in patients operated using Limberg flap closure (29.4%). Average length of hospital stay was 6.4 days (min 3, max 13; SD 1.919). There were no statistically significant differences in hospital stay between different types of operating procedures used. Patients operated using Limberg flap closure had two (10.5%) cases of recurrence in the one year period after the operation. There were seven (35.0%) recurrences of the disease in patients operated using primary closure and six (12.5%) recurrences in patients operated using healing with secondary intention. The difference in the number of recurrences between patients operated using primary closure, healing by secondary intention and Limberg flap closure was borderline statistically significant. We find that Limberg flap closure reduces postoperative complications and wound healing time which improves postoperative recovery.
Pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima najčešće ispunjenim dlakama. Klinička slika bolesti veoma je različita: od asimptomatske bolesti preko ocjednih sinusa do bolnih apscesa. (
Najčešće navedeni etiološki čimbenici koji utječu na nastanak kroničnoga pilonidalnog sinusa jesu pojačana dlakavost, debljina kože, loša higijena, sjedilački stil života te obiteljska sklonost. (
Postoje brojni pristupi liječenju pilonidalnog sinusa: od konzervativnog tretmana do operacijskog liječenja s rekonstruktivnim zahvatima ili bez njih. Najčešće primjenjivane operacijske tehnike jesu ekscizije s primarnim zatvaranjem u srednjoj liniji ili izvan nje, ekscizije sa sekundarnim cijeljenjem te ekscizije s rekonstruktivnim režnjevima. Iako se u novije vrijeme metoda ekscizije s primarnim zatvaranjem napušta, u dostupnoj literaturi ne postoji jasan konsenzus o izboru metode kirurškog liječenja. (
Retrospektivno istraživanje provedeno je u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017., s naknadnim jednogodišnjim praćenjem recidiva bolesti.
U istraživanje su uključeni bolesnici s kliničkom i patohistološkom dijagnozom pilonidalnog sinusa, koji su prvi put operirani, a imali su urednu medicinsku dokumentaciju i dovoljan broj dokumentiranih kontrolnih pregleda u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine. Dodatno je u tih bolesnika praćena stopa recidiva, i to tijekom jednogodišnjeg razdoblja nakon kirurškog zahvata, zaključno s 1. lipnja 2018. godine.
Kriterij isključenja bio je kirurški zahvat zbog recidiva bolesti.
Ulazni su parametri bili: dob, spol, BMI, vrsta operacijskog liječenja, dani provedeni u bolnici, patohistološke karakteristike preparata, komplikacije, vrijeme potpunog cijeljenja te pojava recidiva tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Komplikacije su definirane kao serom, infekcija i dehiscencija rane.
Uspoređivani su: prosječan broj dana potrebnih za cijeljenje s obzirom na vrstu primijenjenoga kirurškog zahvata, učestalost seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječno trajanje boravka u bolnici. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine: pacijenti kod kojih je nakon ekscizije učinjena rekonstrukcija Limbergovim rotacijskim režnjem, oni u kojih je učinjena ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem te pacijenti kojima je učinjena ekscizija s primarnim zatvaranjem rane. Odabir metode kirurškog zahvata proveden je na osnovi procjene i iskustva operatera.
Indikacije za otpust bile su: normalna tjelesna temperatura, samostalno pokretan pacijent, odsutnost bolnosti koja otežava svakodnevne aktivnosti te zadovoljavajući lokalni nalaz prema procjeni operatera.
Recidivi su potvrđeni iz medicinske dokumentacije pri kontrolnim pregledima pacijenata tijekom jednogodišnjeg razdoblja nakon kirurškog zahvata.
Podaci su prikupljani u bazu podataka MS Excel (inačica 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD), a za statističku analizu upotrijebljen je statistički program SPSS 20.0 (IBM Corp., Armonk, NY, SAD). Podaci su obrađivani metodama deskriptivne statistike, kategorijske varijable prikazane su kao frekvencija i postotak, dok su kontinuirane varijable prikazane kao aritmetička sredina i standardna devijacija. Za testiranje razlika između kategorijskih varijabla rabili smo χ2-test, dok su za analizu razlika između kontinuiranih varijabla upotrijebljeni Studentov t-test za nezavisne uzorke i jednosmjerna analiza varijance. Razina vjerojatnosti od p < 0,05 uzeta je kao statistički značajna.
Istraživanje je provedeno u skladu s etičkim načelima Helsinške deklaracije i njezinim dopunama.
Ukupno je operirano 87 bolesnika s kliničkom i patohistološkom dijagnozom pilonidalnog sinusa. Njihova prosječna dob bila je 24,9 godina (min. = 12; maks. = 52; SD = 7,51). Žena je bilo 19 (21,8%,), muškaraca 68 (78,2%). Nijedan nalaz PHD-a uključen u ovo istraživanje nije upozorio na prisutnost malignih stanica u uzorku.
Prosječan BMI pacijenata iznosio je 26,79 (min. = 19,90; maks. = 38,00; SD = 3,447). Tako su u kategoriji pacijenata s normalnim BMI-jem bila ukupno 24 pacijenta (27,6%), dok je pacijenata s prekomjernim BMI-jem bilo 63-je (72,4%). Između skupina pacijenata s normalnim i prekomjernim BMI-jem nisu utvrđene statistički značajne razlike u promatranim parametrima.
Najučestaliji postupak pri operaciji pilonidalnog sinusa u ovom istraživanju bila je ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (
Operacijski postupak |
n (%) | χ2 | p |
---|---|---|---|
Limbergov rotacijski režanj/Limberg rotational flap | 19 (21,8) | 18,690 | < 0,001 |
Ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem/Excision with healing by secondary intention | 48 (55,2) | ||
Ekscizija s primarnim zatvaranjem/Excision with primary closure | 20 (23,0) |
Jednosmjernom analizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike u prosječnom broju dana potrebnih za cijeljenje s obzirom na vrstu primijenjenoga kirurškog zahvata (
X– | SD | |
---|---|---|
Limbergov rotacijski režanj |
39,90 | 21,764 |
Ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem |
76,27 | 52,015 |
Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
43,70 | 18,187 |
F = 7,585; p = 0,001
p | |
---|---|
Limbergov rotacijski režanj – Ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem |
0,004 |
Limbergov rotacijski režanj – Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
0,955 |
Ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem – Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
0,011 |
Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13; SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima.
Utvrđene su statistički značajne razlike u učestalosti seroma s obzirom na vrstu operacijskog postupka. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom i s primarnim zatvaranjem, dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (
Serom/Seroma |
χ2 | p | |
---|---|---|---|
Limbergov rotacijski režanj |
5 (29,4) | 4,49 | < 0,05 |
Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
12 (70,6) | ||
Infekcija/Infection |
χ2 | p | |
Limbergov rotacijski režanj |
2 (25,0) | 2,26 | 0,13 |
Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
6 (75,0) | ||
Dehiscencija/Dehiscence |
χ2 | p | |
Limbergov rotacijski režanj |
1 (16,6) | 1,99 | 0,15 |
Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
5 (83,4) |
Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjem na granici je statističke značajnosti (p = 0,55) (
Operacijski postupak |
n (%) | χ2 | p |
---|---|---|---|
Limbergov rotacijski režanj |
2 (10,5) | 5,7771 | 0,55 |
Ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem/Excision with healing by secondary intention | 6 (12,5) | ||
Ekscizija s primarnim zatvaranjem |
7 (35,0) |
Povećana tjelesna masa i tjelesna neaktivnost vodeći su rizični čimbenici za nastanak pilonidalnog sinusa. To je potvrđeno i našim istraživanjem pri kojemu je 72% ispitanih pacijenata imalo BMI izvan normalnih vrijednosti. Naše istraživanje nije dokazalo znatnu razliku u tijeku i ishodu liječenja kod pacijenata s normalnim i povišenim BMI-jem, što upućuje na važnost pravilnog izbora načina liječenja.
Nijedan preparat uključen u naše istraživanje nije upozorio na prisutnost malignih stanica u uzorku. Pregledom dostupne literature zaključuje se da je maligna alteracija kod pilonidalnog sinusa izrazito rijetka komplikacija, najčešće dugotrajne i neliječene bolesti. U literaturi je od 1900. godine objavljeno manje od 70 takvih slučajeva. (
Budući da u ovom istraživanju nije nađena statistički značajna razlika u broju recidiva s obzirom na različite metode liječenja, ostaje otvoreno pitanje dugoročnog ishoda primjene različitih kiruruških tehnika, iako velik postotak recidiva pri primarnom zatvaranju potvrđuje zastarjelost te metode. Zbog karakteristike bolesti da ona recidivira bez obzira na metodu liječenja otežano je donošenje konačne odluke o metodi izbora. (
Pregledom literature nalaze se brojne druge metode liječenja pilonidalnog sinusa kao što su endoskopsko liječenje pilonidalnog sinusa (EPSiT), (
Povišen BMI jedan je od vodećih rizičnih čimbenika za nastanak pilonidalnog sinusa. Ekscizija promjene do zdravog tkiva uz zatvaranje Limbergovim rotacijskim režnjem ima manje poslijeoperacijskih komplikacija i kraće cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta. U ovom su istraživanju tijekom jednogodišnjeg praćenja nakon kirurškog zahvata zabilježena dva recidiva kod pacijenata operiranih Limbergovim rotacijskim režnjem. S obzirom na to da je Limbergov rotacijski režanj tehnički relativno jednostavna metoda s niskim troškovima liječenja, kao takva zadovoljavajuća je metoda liječenja pilonidalnog sinusa.