<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD v1.0 20120330//EN" "JATS-journalpublishing1.dtd">
<article article-type="research-article" dtd-version="1.0" xml:lang="hr" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML">
<front>
<journal-meta>
<journal-id journal-id-type="publisher-id">LV</journal-id>
<journal-id journal-id-type="nlm-ta">Lijec Vjesn</journal-id>
<journal-title-group>
<journal-title>Lijecnicki Vjesnik</journal-title>
<abbrev-journal-title abbrev-type="pubmed">Lijec. Vjesn.</abbrev-journal-title>
</journal-title-group>
<issn pub-type="ppub">0024-3477</issn>
<issn pub-type="epub">1849-2177</issn>
<publisher><publisher-name>Croatian Medical Association</publisher-name></publisher>
</journal-meta>
<article-meta>
<article-id pub-id-type="publisher-id">LV-146-269</article-id>
<article-id pub-id-type="doi">10.26800/LV-146-7-8-3</article-id>
<article-categories><subj-group subj-group-type="heading"><subject>Original article</subject></subj-group>
</article-categories>
<title-group>
<article-title>Probir antitijela non-HLA &#x2013; prvi rezultati</article-title>
<trans-title-group xml:lang="en">
<trans-title>Screening for Non-HLA Antibodies &#x2013; the very first results</trans-title>
</trans-title-group>
</title-group>
<contrib-group>
<contrib contrib-type="author" corresp="yes"><contrib-id contrib-id-type="orcid">https://orcid.org/0000-0003-2781-4576</contrib-id><name><surname>Burek Kamenari&#x0107;</surname><given-names>Marija</given-names></name><xref ref-type="aff" rid="aff1"><sup>1</sup></xref></contrib><contrib contrib-type="author"><name><surname>Juki&#x0107;</surname><given-names>Lucija</given-names></name><xref ref-type="aff" rid="aff1"><sup>1</sup></xref></contrib><contrib contrib-type="author"><name><surname>&#x017D;unec</surname><given-names>Renata</given-names></name><xref ref-type="aff" rid="aff1"><sup>1</sup></xref></contrib>
<aff id="aff1"><label>1</label>Odjel za tipizaciju tkiva, Klini&#x010D;ki zavod za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju, Medicinski fakultet Sveu&#x010D;ili&#x0161;ta u Zagrebu, Klini&#x010D;ki bolni&#x010D;ki centar Zagreb</aff>
</contrib-group>
<author-notes>
<corresp id="cor1">Adresa za dopisivanje: Dr. sc. Marija Burek Kamenari&#x0107;, dr. med., <ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="https://orcid.org/0000-0003-2781-4576">https://orcid.org/0000-0003-2781-4576</ext-link>, Odjel za tipizaciju tkiva, Klini&#x010D;ki zavod za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju, Medicinski fakultet Sveu&#x010D;ili&#x0161;ta u Zagrebu, KBC Zagreb, Ki&#x0161;pati&#x0107;eva 12, 10000 Zagreb, e-po&#x0161;ta: <email xlink:href="mburek@kbc-zagreb.hr">mburek@kbc-zagreb.hr</email></corresp>
<fn fn-type="con">
<p content-type="fn-title">DOPRINOS AUTORA</p>
<p>K<sc>oncepcija</sc> <sc>ili</sc> <sc>nacrt</sc> <sc>rada</sc>: MKB, LJ, R&#x017D;</p>
<p>P<sc>rikupljanje</sc>, <sc>analiza</sc> <sc>i</sc> <sc>interpretacija</sc> <sc>podataka</sc>: MKB, LJ</p>
<p>P<sc>isanje</sc> <sc>prve</sc> <sc>verzije</sc> <sc>rada</sc>: MKB</p>
<p>K<sc>riti&#x010D;ka</sc> <sc>revizija</sc>: MKB, LJ, R&#x017D;</p>
</fn>
</author-notes>
<pub-date date-type="pub" publication-format="electronic"><month>08</month><year>2024</year></pub-date>
<pub-date date-type="pub" publication-format="print"><month>08</month><year>2024</year></pub-date>
<volume>146</volume>
<issue>7-8</issue>
<fpage>269</fpage>
<lpage>273</lpage>
<permissions>
<copyright-statement>Croatian Medical Association</copyright-statement>
<copyright-year>2024</copyright-year>
<copyright-holder>Croatian Medical Association</copyright-holder>
<license xlink:href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/" specific-use="CC BY-NC-ND 4.0"><license-p>This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution Non-Commercial No Derivatives (CC BY-NC-ND) 4.0 License.</license-p></license>
</permissions>
<abstract>
<title>SA&#x017D;ETAK</title>
<sec><title>Cilj</title><p>Va&#x017E;nost i uloga antitijela usmjerenih protiv humanih leukocitnih antigena (HLA) u reakcijama odbacivanja posredovanih antitijelima nakon transplantacije solidnih organa danas je jasno dokazana. Smatra se da su i antitijela usmjerena na antigene koji nisu dio sustava HLA, tzv. antitijela non-HLA, tako&#x0111;er povezana s humoralnim odbacivanjem te da mogu utjecati na pre&#x017E;ivljenje presatka. Prisutnost antitijela non-HLA dodatno ukazuje na bolesnike s pove&#x0107;anim imunolo&#x0161;kim rizikom prije i nakon transplantacije organa. Cilj rada bio je odrediti prisutnost antitijela non-HLA u skupinama bolesnika prije i nakon transplantacije bubrega, odrediti njihovu u&#x010D;estalost pojavljivanja validiranim testovima probira te verificirati analizu rezultata.</p></sec>
<sec><title>Ispitanici i metode</title><p>Analiza prisutnosti antitijela non-HLA provedena je u 17 visoko HLA-senzibiliziranih bolesnika na listi &#x010D;ekanja za transplantaciju bubrega (skupina <italic>pre-tx</italic>) i u 10 bolesnika s transplantiranim bubregom (skupina <italic>post-tx</italic>) &#x010D;iji nalazi biopsija ukazuju na humoralno odbacivanje, a bez dokazanih prisutnih donor-specifi&#x010D;nih antitijela HLA (DSA). Za odre&#x0111;ivanje antitijela non-HLA kori&#x0161;ten je test temeljen na tehnologiji <italic>Luminex</italic> koji omogu&#x0107;uje izravnu simultanu detekciju antitijela IgG protiv 60 razli&#x010D;itih antigena non-HLA.</p></sec>
<sec><title>Rezultati</title><p>Prisutnost antitijela non-HLA najmanje jedne specifi&#x010D;nosti dokazana je u 16/17 (94,1%) primatelja pre-tx skupine te u 7/10 (77,0%) primatelja post-tx skupine. Vrijednosti intenziteta fluorescencije pozitivnih reakcija bile su statisti&#x010D;ki zna&#x010D;ajno vi&#x0161;e u pre-tx skupini u usporedbi s post-tx skupinom. Broj specifi&#x010D;nosti antitijela non-HLA odre&#x0111;enih po pojedinom primatelju bio je ve&#x0107;i u pre-tx skupini.</p></sec>
<sec><title>Zaklju&#x010D;ak</title><p>Test omogu&#x0107;uje vrlo osjetljivo dokazivanje prisutnosti i specifi&#x010D;nosti antitijela non-HLA. Prisutnost antitijela non-HLA visoka je u obje ispitivane skupine, a broj specifi&#x010D;nosti i intenzitet pozitivnih reakcija zna&#x010D;ajno je ve&#x0107;i u visoko HLA-senzibiliziranih primatelja. Biopsijom dokazano humoralno odbacivanje bez prisutnih HLA DSA mo&#x017E;e biti povezano s antitijelima non-HLA u post-tx skupini.</p></sec>
</abstract>
<trans-abstract xml:lang="en">
<title>SUMMARY</title>
<sec><title>Objective</title><p>The importance and role of antibodies directed against human leukocyte antigens (HLA) in antibody-mediated rejection (AMR) reactions after solid organ transplantation has been clearly demonstrated. Antibodies against non-HLA antigens (non-HLA antibodies) are also thought to be associated with humoral rejection and may affect graft survival. The presence of non-HLA antibodies additionally indicates an increased immunological risk before and after organ transplantation. The aim of the work was determination of non-HLA antibodies in groups of patients before and after kidney transplantation using validated screening tests for non-HLA antibodies and, based on results analysis determine the frequency of non-HLA antibodies occurrence.</p></sec>
<sec><title>Subjects and Methods</title><p>We tested one of the two currently available non-HLA antibody assays based on Luminex platform which allows the direct simultaneous detection of IgG antibodies to 60 non-HLA auto-antigens. The tested cohort consisted of 17 HLA highly sensitized recipients on the kidney waiting list (pre-tx group) and 10 kidney transplant recipients (post-tx group) with biopsies showing evidence of AMR in the absence of detectable HLA donor-specific antibodies (DSA).</p></sec>
<sec><title>Results</title><p>The presence of at least one of non-HLA antibody was detected in 16/17 (94.1%) pre-tx group recipients while in post-tx group non-HLA antibody was detected in 7/10 (77.0%) recipients. The fluorescence intensity for positive reactions was significantly higher in pre-tx group compared to post-tx group. The number of different non-HLA specificities detected per recipient was also much higher in pre-tx group.</p></sec>
<sec><title>Conclusion</title><p>The assay enabled highly sensitive detection and characterization of non-HLA antibodies. The presence of non-HLA antibodies is high in both investigated groups, and the number of specificities and intensity of positive reactions were significantly higher in HLA highly sensitized recipients. Biopsy proven AMR without detected HLA DSA can be associated with the presence of non-HLA antibodies in the post-tx group.</p></sec>
</trans-abstract>
<kwd-group kwd-group-type="author"><kwd>Deskriptori HLA ANTIGENI &#x2013; imunologija</kwd><kwd>TESTIRANJE HISTOKOMPATIBILNOSTI &#x2013; metode</kwd><kwd>PROTUTIJELA</kwd><kwd>TRANSPLANTACIJA BUBREGA</kwd><kwd>ODBACIVANJE PRESATKA</kwd></kwd-group>
<kwd-group kwd-group-type="translator" xml:lang="en"><title>Descriptors </title><kwd>HLA ANTIGENS &#x2013; immunology</kwd><kwd>HISTOCOMPATIBILITY TESTING &#x2013; methods</kwd><kwd>ANTIBODIES</kwd><kwd>KIDNEY TRANSPLANTATION</kwd><kwd>GRAFT REJECTION</kwd></kwd-group>
</article-meta>
</front>
<body>
<p>Antitijela razvijena protiv antigena koji nisu humani leukocitni antigeni (HLA) nazivamo antitijela non- -HLA. Antitijela non-HLA mogu se podijeliti na aloantitijela (usmjerena protiv nepodudarnih antigena non-HLA darivatelja) i na autoantitijela (usmjerena protiv vlastitih antigena non-HLA izlo&#x017E;enih na povr&#x0161;ini stanica nakon apoptoze). (<xref ref-type="bibr" rid="r1"><italic>1</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r2"><italic>2</italic></xref>) Uzrok nastanka antitijela non-HLA naj&#x010D;e&#x0161;&#x0107;e je endotelna ozljeda koja u prijetransplantacijskom periodu mo&#x017E;e nastati zbog razli&#x010D;itih razloga, kao npr. akutne ozljede bubrega, kroni&#x010D;ne bubre&#x017E;ne bolesti, lupusnog nefritisa, &#x017E;ari&#x0161;ne segmentalne glomeruloskleroze, dijabetesa ili preeklampsije. (<xref ref-type="bibr" rid="r1"><italic>1</italic></xref>) U posttransplantacijskom periodu endotelna ozljeda mo&#x017E;e biti posljedica npr. ishemijsko-reperfuzijskog o&#x0161;te&#x0107;enja, nefropatije uzrokovane humanim BK poliomavirusom, akutnog pijelonefritisa presatka, humoralnog odbacivanja, imunosupresije i sli&#x010D;no. (<xref ref-type="bibr" rid="r1"><italic>1</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r3"><italic>3</italic></xref>) Antitijela non-HLA prepoznaju antigene non-HLA koji se nalaze na razli&#x010D;itim stanicama i tkivima kao &#x0161;to su endotelne stanice, glatke mi&#x0161;i&#x0107;ne stanice, tubularne epitelne stanice, podociti, mezangijske stanice i stanice imunosnog sustava. (<xref ref-type="bibr" rid="r1"><italic>1</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r2"><italic>2</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r4"><italic>4</italic></xref>)</p>
<p>U lije&#x010D;enju transplantacijom prisutnost antitijela protiv antigena HLA specifi&#x010D;nih za nepodudarne antigene HLA darivatelja, tzv. donor-specifi&#x010D;na antitijela (engl. <italic>donor specific antibodies</italic>, DSA) glavni su uzrok humoralnog odbacivanja presatka. (<xref ref-type="bibr" rid="r5"><italic>5</italic></xref>) Me&#x0111;utim, sve je vi&#x0161;e dokaza kako humoralno odbacivanje mogu uzrokovati i antitijela non-HLA. (<xref ref-type="bibr" rid="r6"><italic>6</italic></xref>&#x2013;<xref ref-type="bibr" rid="r9"><italic>9</italic></xref>) Prisutnost antitijela non-HLA naj&#x010D;e&#x0161;&#x0107;e se o&#x010D;ituje klini&#x010D;kom disfunkcijom presatka i histopatolo&#x0161;kim dokazom humoralnog odbacivanja u bolesnika kod kojih nije dokazano prisustvo HLA DSA. (<xref ref-type="bibr" rid="r1"><italic>1</italic></xref>) Antitijela non-HLA mogu se pojaviti samostalno ili istodobno s antitijelima HLA stvaraju&#x0107;i sinergisti&#x010D;ki u&#x010D;inak na presadak. (<xref ref-type="bibr" rid="r4"><italic>4</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r5"><italic>5</italic></xref>)</p>
<p>Unato&#x010D; dokazima o va&#x017E;nosti i utjecaju antitijela non-HLA na presadak, probir za njihovu prisutnost u serumu bolesnika prije ili nakon transplantacije jo&#x0161; uvijek nije rutinski postupak u imunolo&#x0161;kom pra&#x0107;enju bolesnika. Kako bi se to omogu&#x0107;ilo, potrebna je tehnologija i test visoke osjetljivosti te &#x0161;iroke specifi&#x010D;nosti koji &#x0107;e biti lako reproducibilan te omogu&#x0107;iti uskla&#x0111;ene i validirane rezultate u laboratorijima na temelju kojih &#x0107;e se valjano analizirati otkrivena antitijela non-HLA te procijeniti njihovu klini&#x010D;ku va&#x017E;nost. (<xref ref-type="bibr" rid="r5"><italic>5</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r10"><italic>10</italic></xref>)</p>
<p>Cilj ovog rada bio je testirati jedan od dvaju na tr&#x017E;i&#x0161;tu trenutno dostupnih testova za simultano odre&#x0111;ivanje antitijela non-HLA temeljena na tehnologiji <italic>Luminex</italic> te preliminarno procijeniti pojavnost antitijela non-HLA u dvije odabrane skupine ispitanika.</p>
<sec sec-type="other1">
<title>Ispitanici i metode</title>
<p>Za istra&#x017E;ivanje su odabrane dvije skupine ispitanika. Prva skupina obuhva&#x0107;ala je 17 primatelja (6 &#x017E;ena i 11 mu&#x0161;karaca) koji se nalaze na Eurotransplantovoj listi &#x010D;ekanja za transplantaciju bubrega (skupina pre-tx). Me&#x0111;u njima, 16/17 primatelja su visoko HLA-senzibilizirani s prisutnim antitijelima protiv HLA razreda I (N=1), antitijelima protiv HLA razreda II (N=4) ili antitijelima protiv HLA razreda I i II (N=11). Jedan primatelj je bio negativan za antitijela protiv HLA. Drugu testiranu skupinu &#x010D;inilo je 10 primatelja (3 &#x017E;ene i 7 mu&#x0161;karaca) s transplantiranim bubregom u poslijetransplantacijskom pra&#x0107;enju (skupina post-tx) &#x010D;iji su histopatolo&#x0161;ki nalazi biopsija ukazivali na humoralno odbacivanje, a bez prisutnih HLA DSA. Kod 5/10 primatelja iz ove skupine bila su prisutna HLA non-DSA antitijela razreda I, 2/10 imalo je HLA non-DSA antitijela razreda I i II, dok kod 3/10 primatelja nije dokazana prisutnost antitijela HLA. Za odre&#x0111;ivanje prisutnosti antitijela non-HLA kori&#x0161;ten je <italic>LIFECODES Non-HLA Antibody Assay</italic> kit (Immucor Inc., Norcross, Georgia, USA) koji omogu&#x0107;uje izravno simultano odre&#x0111;ivanje antitijela IgG protiv 60 razli&#x010D;itih antigena non-HLA (<xref ref-type="fig" rid="f1">Figure 1</xref>).</p>
<fig id="f1" position="float" fig-type="figure"><label>Figure 1</label><caption><p>Immucor Lifecodes panel with 60 different non-HLA antigens applied for the detection and screening of non-HLA antibodies in patient&#x2019;s serum sample</p></caption><graphic xlink:href="LV-146-269-f1"></graphic></fig>
<p>Test se temelji na sintetskim polistirenskim mikrokuglicama na &#x010D;ijoj su povr&#x0161;ini vezani antigeni non- -HLA. Inkubacijom 40 &#x03BC;L mikrokuglica s 10 &#x03BC;L seruma bolesnika tijekom 30 minuta, prisutna antitijela non-HLA specifi&#x010D;no se ve&#x017E;u na antigene non-HLA vezane na mikrokuglicama. Nakon ispiranja dodaje se 45 &#x03BC;L fikoeritrinom obilje&#x017E;enoga sekundarnog antitijela koje se tijekom sljede&#x0107;ih 30 minuta inkubacije ve&#x017E;e na kompleks antigen non-HLA / antitijelo non-HLA na mikrokuglicama. Reakcije se laserski o&#x010D;itavaju u ure&#x0111;aju <italic>Luminex</italic>, a signali se izra&#x017E;avaju kao srednji intenzitet fluorescencije, tzv. MFI (engl. <italic>median fluorescence intensity</italic>). Kao prag pozitivnosti reakcija u na&#x0161;em testu odabrana je minimalno dvostruko ve&#x0107;a vrijednost MFI u usporedbi s definiranom vrijedno&#x0161;&#x0107;u MFI za pozitivnu reakciju od strane proizvo&#x0111;a&#x010D;a testova kako bismo sa sigurno&#x0161;&#x0107;u izbjegli la&#x017E;no pozitivne reakcije. Rezultati se analiziraju pomo&#x0107;u Excel programa <italic>LIFECODES Non-HLA Antibody Analysis Tool</italic> kreiranog i licenciranog od strane proizvo&#x0111;a&#x010D;a.</p>
<p>Statisti&#x010D;ka analiza rezultata obuhva&#x0107;ala je direktno brojenje te izra&#x010D;unavanje srednjih vrijednosti i usporedbu izme&#x0111;u dviju testiranih skupina koriste&#x0107;i <italic>online</italic> kalkulator (<ext-link ext-link-type="uri" xlink:href="https://goodcalculators.com/one-way-anova-calculator">https://goodcalculators.com/one-way-anova-calculator</ext-link>).</p>
</sec>
<sec sec-type="other2">
<title>Rezultati</title>
<p>Prisutnost antitijela non-HLA najmanje jedne specifi&#x010D;nosti uo&#x010D;ena je u 16/17 (94,1%) primatelja pre-tx skupine te u 7/10 (77,0%) primatelja post-tx skupine. Ukupno 33 razli&#x010D;ite specifi&#x010D;nosti antitijela non-HLA odre&#x0111;ene su u obje skupine (<xref ref-type="fig" rid="f2">Figure 2</xref>). Kod najve&#x0107;eg broja ispitanika bila su prisutna antitijela non-HLA specifi&#x010D;nosti: alfa-enolaza, ENO1 (37,5%); protein kinaza C zeta, PRKCZ (20,8%); glutation-S-transferaza theta 1, GSTT1 (12,1%); signalni transduktor i aktivator transkripcije 6, STAT6 (12,1%) te Thyroglobulin (12,1%).</p>
<fig id="f2" position="float" fig-type="figure"><label>Figure 2</label><caption><p>Specificities of non-HLA antibodies detected in both investigated groups. Out of a total of 33 different specificities detected, 16 specificities were observed only once (&#x201E;Ostali&#x201C;).</p></caption><graphic xlink:href="LV-146-269-f2"></graphic></fig>
<p>Analizirane su i uspore&#x0111;ene vrijednosti o&#x010D;itane fluorescencije najja&#x010D;ih pozitivnih reakcija za svakog primatelja me&#x0111;u skupinama (<xref ref-type="fig" rid="f3">Figure 3</xref>). Vrijednosti MFI-pozitivnih reakcija bile su statisti&#x010D;ki zna&#x010D;ajno vi&#x0161;e u pre-tx skupini (srednja vrijednost: 10 009,5) u usporedbi s post-tx skupinom (srednja vrijednost: 4436,7), P = 0,0129.</p>
<fig id="f3" position="float" fig-type="figure"><label>Figure 3</label><caption><p>Values of the detected median fluorescence intensities (MFI) in the examined serum sample of each recipient from the pre-tx group and post-tx group</p></caption><graphic xlink:href="LV-146-269-f3"></graphic></fig>
<p>Broj razli&#x010D;itih specifi&#x010D;nosti non-HLA odre&#x0111;enih po primatelju (<xref ref-type="fig" rid="f4">Figure 4</xref>) bio je ve&#x0107;i u pre-tx skupini (srednja vrijednost 3,6; raspon: 1 &#x2013; 22) nego me&#x0111;u primateljima post-tx skupine (srednja vrijednost 1,5; raspon: 1 &#x2013; 6), P&gt;0,005.</p>
<fig id="f4" position="float" fig-type="figure"><label>Figure 4</label><caption><p>The number of detected non-HLA antibodies of different specificities in the examined serum sample of each recipient from the pre-tx group and the post-tx group</p></caption><graphic xlink:href="LV-146-269-f4"></graphic></fig>
</sec>
<sec sec-type="other3">
<title>Rasprava</title>
<p>Potreba dokazivanja prisutnosti i specifi&#x010D;nosti antitijela non-HLA u transplantaciji solidnih organa dobiva sve ve&#x0107;i zna&#x010D;aj. Najuvjerljiviji dokaz su rezultati klini&#x010D;kih istra&#x017E;ivanja histopatolo&#x0161;kih odbacivanja organa posredovanih antitijelima, a bez prisutnih donor-specifi&#x010D;nih antitijela HLA, kao i pojava humoralnog odbacivanja kod bolesnika s transplantiranim bubregom od HLA-identi&#x010D;nih sestre ili brata. (<xref ref-type="bibr" rid="r9"><italic>9</italic></xref>, <xref ref-type="bibr" rid="r11"><italic>11</italic></xref>)</p>
<p>Prvi rezultati proiza&#x0161;li iz ovog testiranja pokazuju visoku u&#x010D;estalost antitijela non-HLA u obje ispitivane skupine. Iako su ispitivane skupine male, rezultati odra&#x017E;avaju zaklju&#x010D;ke brojnih studija prema kojima su antitijela non-HLA &#x010D;esto prisutna kod visoko HLA-</p>
<p>-senzibiliziranih bolesnika i djeluju sinergi&#x010D;no s antitijelima HLA. (<xref ref-type="bibr" rid="r6"><italic>6</italic></xref>&#x2013;<xref ref-type="bibr" rid="r10"><italic>10</italic></xref>) Prema studiji Philogene i suradnika, bolesnici s visokom HLA senzibilizacijom kod kojih su dokazana i antitijela non-HLA imaju dodatan rizik za ranu ozljedu presatka te je bitna rana terapija odmah nakon transplantacije. (<xref ref-type="bibr" rid="r11"><italic>11</italic></xref>) Nadalje, zaklju&#x010D;uju da prisutnost antitijela non-HLA nije kontraindikacija za transplantaciju, ve&#x0107; biljeg koji upu&#x0107;uje na neko prethodno ili trenutno aktivno o&#x0161;te&#x0107;enje tkiva te se time izdvajaju bolesnici koje treba druga&#x010D;ije lije&#x010D;iti prije ili nakon transplantacije kako bi se izbjeglo o&#x0161;te&#x0107;enje samog presatka. Nadalje, utvr&#x0111;ivanje prisutnosti antitijela non-HLA utje&#x010D;e i na odabir lije&#x010D;enja koje mo&#x017E;e biti druga&#x010D;ije od onoga koje bi se primijenilo u slu&#x010D;aju prisutnosti isklju&#x010D;ivo antitijela HLA. Tako Kardol-</p>
<p>-Hoefnagel i suradnici u svom radu navode va&#x017E;nost standardizacije terapijskih protokola i daju pregled mogu&#x0107;nosti lije&#x010D;enja humoralnog odbacivanja uzrokovanog antitijelima non-HLA. (<xref ref-type="bibr" rid="r12"><italic>12</italic></xref>)</p>
<p>Na&#x0161;i rezultati tako&#x0111;er mogu potkrijepiti pretpostavke drugih studija da su antitijela non-HLA vrlo vjerojatan uzrok humoralnog odbacivanja u slu&#x010D;ajevima kada HLA DSA nisu dokazana. Rezultati istra&#x017E;ivanja Seneva i suradnika pokazuju da bolesnici s prisutnim antitijelima non-HLA nakon transplantacije bubrega imaju zna&#x010D;ajno vi&#x0161;i rizik humoralnog odbacivanja bez prisutnih HLA DSA. (<xref ref-type="bibr" rid="r7"><italic>7</italic></xref>) Nastavak na&#x0161;eg istra&#x017E;ivanja bit &#x0107;e pro&#x0161;iren na povezanost antitijela non-HLA s klini&#x010D;kim parametrima i ishodima transplantacije bubrega, ali i drugih solidnih organa.</p>
<p>Iako njihova uloga u transplantaciji jo&#x0161; nije potpuno jasna, probir antitijela non-HLA pru&#x017E;a korisne dodatne informacije koje mogu pomo&#x0107;i u identifikaciji bolesnika s pove&#x0107;anim imunolo&#x0161;kim rizikom, bilo prije transplantacije ili nakon transplantacije. Uklju&#x010D;ivanje antitijela non-HLA u imunolo&#x0161;ku procjenu rizika utjecalo bi i na protokole lije&#x010D;enja u slu&#x010D;aju odbacivanja presatka.</p>
</sec>
<sec sec-type="other4">
<title>Zaklju&#x010D;ak</title>
<p>Ovim preliminarnim rezultatima mo&#x017E;emo potvrditi da je kori&#x0161;teni test omogu&#x0107;io vrlo osjetljivo otkrivanje i odre&#x0111;ivanje antitijela non-HLA &#x0161;irokog broja specifi&#x010D;nosti. Daljnja testiranja omogu&#x0107;it &#x0107;e detaljniju validaciju i odre&#x0111;ivanje granice pozitivnosti reakcija (tzv.</p>
<p><italic>cut-off</italic>) za svaku specifi&#x010D;nost non-HLA u panelu. Nu&#x017E;no je pomo&#x0107;u ovih testova koji su sada dostupni na tr&#x017E;i&#x0161;tu i zadovoljavaju kriterije visoke osjetljivosti, &#x0161;iroke specifi&#x010D;nosti i lake primjenjivosti uniformirati istra&#x017E;ivanja i odrediti stvaran klini&#x010D;ki zna&#x010D;aj antitijela non-HLA u transplantaciji. Pra&#x0107;enje razine antitijela non-HLA prije transplantacije te kontinuirano nakon transplantacije, uz standardizaciju terapijskih protokola, nu&#x017E;no je za optimalno lije&#x010D;enje primatelja transplantiranih organa.</p>
</sec>
</body>
<back>
<fn-group>
<fn fn-type="conflict">
<p content-type="fn-title">INFORMACIJE O SUKOBU INTERESA</p>
<p>Autori nisu deklarirali sukob interesa relevantan za ovaj rad.</p>
</fn>
<fn fn-type="financial-disclosure">
<p content-type="fn-title">INFORMACIJA O FINANCIRANJU</p>
<p>Za ovaj &#x010D;lanak nisu primljena financijska sredstva.</p>
</fn>
</fn-group>
<ref-list>
<title>LITERATURA</title>
<ref id="r1"><label>1</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Sorohan</surname><given-names>BM</given-names></name><name><surname>Baston</surname><given-names>C</given-names></name><name><surname>Tacu</surname><given-names>D</given-names></name><name><surname>Buc&#x0219;a</surname><given-names>C</given-names></name><name><surname>&#x021A;incu</surname><given-names>C</given-names></name><name><surname>Vizireanu</surname><given-names>P</given-names></name><etal/></person-group> <article-title>Non-HLA antibodies in kidney transplantation: immunity and genetic insights.</article-title> <source>Biomedicines</source>. <year>2022</year>;<volume>10</volume>(<issue>7</issue>):<fpage>1506</fpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.3390/biomedicines10071506</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">35884811</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r2"><label>2</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Zhang</surname><given-names>Q</given-names></name><name><surname>Reed</surname><given-names>EF</given-names></name></person-group>. <article-title>The importance of non-HLA antibodies in transplantation.</article-title> <source>Nat Rev Nephrol</source>. <year>2016</year>;<volume>12</volume>(<issue>8</issue>):<fpage>484</fpage>&#x2013;<lpage>95</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1038/nrneph.2016.88</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">27345243</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r3"><label>3</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Dragun</surname><given-names>D</given-names></name><name><surname>Catar</surname><given-names>R</given-names></name><name><surname>Philippe</surname><given-names>A</given-names></name></person-group>. <article-title>Non-HLA antibodies against endothelial targets bridging allo- and autoimmunity.</article-title> <source>Kidney Int</source>. <year>2016</year>;<volume>90</volume>(<issue>2</issue>):<fpage>280</fpage>&#x2013;<lpage>8</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1016/j.kint.2016.03.019</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">27188505</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r4"><label>4</label><mixed-citation publication-type="other">Butler CL, Valenzuela NM, Thomas KA, Reed EF. Not all antibodies are created equal: factors that influence antibody mediated rejection. J Immunol Res. 2017;2017:7903471(1-9). doi: <pub-id pub-id-type="doi">10.1155/2017/7903471</pub-id>.<pub-id pub-id-type="doi">10.1155/2017/7903471</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r5"><label>5</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Loupy</surname><given-names>A</given-names></name><name><surname>Lefaucheur</surname><given-names>C</given-names></name></person-group>. <article-title>Antibody-Mediated Rejection of Solid-Organ Allografts.</article-title> <source>N Engl J Med</source>. <year>2018</year>;<volume>379</volume>(<issue>12</issue>):<fpage>1150</fpage>&#x2013;<lpage>60</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1056/NEJMra1802677</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">30231232</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r6"><label>6</label><mixed-citation publication-type="other">Lammerts RGM, Altulea D, Hepkema BG, Sanders JS, van den Born J, Berger SP. Antigen and cell-based assays for the detection of non-HLA antibodies. Front Immunol. 2022;13: 864671(1-17). doi: <pub-id pub-id-type="doi">10.3389/fimmu.2022.864671</pub-id>.<pub-id pub-id-type="doi">10.3389/fimmu.2022.864671</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r7"><label>7</label><mixed-citation publication-type="other">Senev A, Ray B, Lerut E, Hariharan J, Heylen C, Kuypers D, et al. The pre-pransplant non-HLA antibody burden associates with the development of histology of antibody-mediated rejection after kidney transplantation. Front Immunol. 2022; 13:809059(1-13). doi: <pub-id pub-id-type="doi">10.3389/fimmu.2022.809059</pub-id>.<pub-id pub-id-type="doi">10.3389/fimmu.2022.809059</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r8"><label>8</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Lefaucheur</surname><given-names>C</given-names></name><name><surname>Louis</surname><given-names>K</given-names></name><name><surname>Philippe</surname><given-names>A</given-names></name><name><surname>Loupy</surname><given-names>A</given-names></name><name><surname>Coates</surname><given-names>PT</given-names></name></person-group>. <article-title>The emerging field of non-human leukocyte antigen antibodies in transplant medicine and beyond.</article-title> <source>Kidney Int</source>. <year>2021</year>;<volume>100</volume>(<issue>4</issue>):<fpage>787</fpage>&#x2013;<lpage>98</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1016/j.kint.2021.04.044</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">34186057</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r9"><label>9</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Jackson</surname><given-names>AM</given-names></name><name><surname>Sigdel</surname><given-names>TK</given-names></name><name><surname>Delville</surname><given-names>M</given-names></name><name><surname>Hsieh</surname><given-names>S-C</given-names></name><name><surname>Hong</surname><given-names>D</given-names></name><name><surname>Bagnasco</surname><given-names>S</given-names></name><etal/></person-group> <article-title>Endothelial cell antibodies associated with novel targets and increased rejection.</article-title> <source>J Am Soc Nephrol</source>. <year>2015</year>;<volume>26</volume>(<issue>5</issue>):<fpage>1161</fpage>&#x2013;<lpage>71</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1681/ASN.2013121277</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">25381426</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r10"><label>10</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Philogene</surname><given-names>MC</given-names></name><name><surname>Zhou</surname><given-names>S</given-names></name><name><surname>Lonze</surname><given-names>BE</given-names></name><name><surname>Bagnasco</surname><given-names>S</given-names></name><name><surname>Alasfar</surname><given-names>S</given-names></name><name><surname>Montgomery</surname><given-names>RA</given-names></name><etal/></person-group> <article-title>Pre-transplant screening for non-HLA antibodies: Who should be tested?</article-title> <source>Hum Immunol</source>. <year>2018</year>;<volume>79</volume>(<issue>4</issue>):<fpage>195</fpage>&#x2013;<lpage>202</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1016/j.humimm.2018.02.001</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">29428484</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r11"><label>11</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Grafft</surname><given-names>CA</given-names></name><name><surname>Cornell</surname><given-names>LD</given-names></name><name><surname>Gloor</surname><given-names>JM</given-names></name><name><surname>Cosio</surname><given-names>FG</given-names></name><name><surname>Gandhi</surname><given-names>MJ</given-names></name><name><surname>Dean</surname><given-names>PG</given-names></name><etal/></person-group> <article-title>Antibody-mediated rejection following transplantation from an HLA-identical sibling.</article-title> <source>Nephrol Dial Transplant</source>. <year>2010</year>;<volume>25</volume>(<issue>1</issue>):<fpage>307</fpage>&#x2013;<lpage>10</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1093/ndt/gfp526</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">19846396</pub-id></mixed-citation></ref>
<ref id="r12"><label>12</label><mixed-citation publication-type="journal"><person-group person-group-type="author"><name><surname>Kardol-Hoefnagel</surname><given-names>T</given-names></name><name><surname>Otten</surname><given-names>GH</given-names></name></person-group>. <article-title>A comprehensive overview of the clinical relevance and treatment options for antibody-mediated rejection associated with non-HLA antibodies.</article-title> <source>Transplantation</source>. <year>2021</year>;<volume>105</volume>(<issue>7</issue>):<fpage>1459</fpage>&#x2013;<lpage>70</lpage>. <pub-id pub-id-type="doi">10.1097/TP.0000000000003551</pub-id><pub-id pub-id-type="pmid">33208690</pub-id></mixed-citation></ref>
</ref-list>
</back>
</article>
