End-of-life decisions and palliative care in surgical intensive care units

Polona Gams, Anja Kramarič Lozar, Primož Gradišek, Maja Šoštarič

Medicinski napredci značajno su povećali mogućnosti liječenja i preživljavanja kritično bolesnih ili ozlijeđenih pacijenata. Međutim, etičke dileme nastaju u jedinicama intenzivnog liječenja (JIL), postavljajući pitanje jesu li agresivni tretmani samo odgoda neizbježnog kraja života te postaju li opterećujući za pacijente. Palijativna skrb može poboljšati kvalitetu života pacijenata koji se suočavaju s ozbiljnim bolestima. Cilj je pružiti olakšanje od simptoma, boli i stresa, unaprjeđujući opće blagostanje pojedinca te podržavajući i pacijente i njihove obitelji kroz tijek bolesti. Kliničari u JIL-u moraju posjedovati znanje i kompetencije o glavnim aspektima neprovođenja ili prekida intervencija. Dužni su pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb uz poštivanje psiholoških, socijalnih i duhovnih potreba pacijenata. Znanja iz područja palijativne skrbi, poput ublažavanja simptoma, komunikacije i skrbi na kraju života, trebala bi se redovito podučavati. Glavni izazov u donošenju odluka na kraju života jest taj što pacijenti u JIL-u često ne mogu sudjelovati u procesu odlučivanja. Donošenje odluka o neprovođenju i prekidu terapija za održavanje života u JIL-u varira od zemlje do zemlje. Ovaj rad istražuje etička razmatranja koja se odnose na odluke o kraju života, uspoređujući prakse u kirurškoj JIL tercijarne institucije u Sloveniji s onima u drugim zemljama.

Medical advancements have significantly increased the possibilities of treating and survival of critically ill or injured patients. In intensive care units the ethical dilemma arises, questioning whether aggressive treatments merely postpone the inevitable end of life and become burdensome to patients. Palliative care and end-of-life treatment are an integral part of intensive care. Palliative care may improve the quality of life for patients facing serious illnesses, while end-of-life decisions relieve the patients from unnecessary aggressive treatments. The goal of palliative care is to provide relief from unpleasant symptoms, pain, and stress, enhancing
the overall well-being of the individual and supporting both the patients and their family members throughout the illness trajectory. ICU clinicians require knowledge and competence on the main aspects of withholding/ withdrawing interventions. They have to provide quality healthcare with respect to psychological, social, and spiritual distress. Knowledge of palliative care such as symptom relief, communication and end-of-life care should be taught on a regular basis. The main challenge in the end-of-life decision making is that dying patients in the ICU are often unable to participate. Decision making on withholding and withdrawing of life-sustaining therapies
in ICU varies from country to country. This paper explores the ethical considerations surrounding end-of-life decisions and compares the annual practices in a tertiary surgical intensive care unit in Slovenia with those in other countries.