Validacija hrvatske verzije Skale orijentacije liječnik – pacijent (PPOS)

Veronika Vlašić, Miroslav Hanževački, Jelena Rakić Matić, Gorka Vuletić, Marion Tomičić, Marko Rađa, Goranka Petriček

Cilj istraživanja: Provesti validaciju hrvatske verzije Skale orijentacije liječnik – pacijent (PPOS). Materijali i metode: Korišteni upitnik PPOS sadrži osamnaest tvrdnji na kojima se procjenjuje preferira li ispitanik pristup usmjeren na pacijenta ili na bolest. Mjeri i dvije dimenzije osobi usmjerene skrbi: „dijeljenje“ (engl. sharing) i „brižnost“ (engl. caring). Upitnik je preveden s engleskog na hrvatski jezik koristeći metodu dvostruko slijepog prijevoda te je stvoren online anketni upitnik putem platforme REDCap. Podatci su prikupljani od studenog 2022. do siječnja 2024. godine na prigodnom uzorku liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj – članova Hrvatske liječničke komore, zaposlenika Doma zdravlja Zagreb – Zapad i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Statistička obrada i analiza podataka provedena je programom IBM SPSS Statistics, verzija 21.0 na 198 ispitanika. Rezultati: Rezultati su pokazali prihvatljivu razinu pouzdanosti (Cronbach α = 0,65) ukupnog rezultata upitnika PPOS, dok je pouzdanost niska za dimenzije „dijeljenje“ (α = 0,56) i „brižnost“ (α = 0,52). Konstruktna valjanost upitnika istražena je pomoću eksploratorne faktorske analize s metodom ekstrakcije analize glavnih komponenata. Prema Guttman-Kaiserovu kriteriju utvrđeno je postojanje sedam faktora pomoću kojih se objasni 60,05% varijance konstrukta koji se upitnikom mjeri. Upitnik PPOS temelji se na dvofaktorskom modelu te kada se zadaju dva faktora, onda se objasni samo 27% varijante konstrukta koji se upitnikom mjeri. Četiri od osamnaest pitanja ne slaže se s faktorom koji bi mu odgovarao po pretpostavljenoj podjeli čestica na podskale „dijeljenje“ odnosno „brižnost“. Zaključci: Upitnik PPOS mogao bi se koristiti u Hrvatskoj za procjenu orijentiranosti pacijenata prema liječniku, odnosno liječnika i drugog zdravstvenog osoblja prema pacijentu. Viša razina pouzdanosti mogla bi se dobiti modifikacijom upitnika i njegovih čestica temeljenom na provedenoj faktorskoj analizi.

Aim: To validate the Croatian version of the Patient-Practitioner Orientation scale (PPOS). Materials and Methods: The used PPOS questionnaire contains 18 statements assessing whether the respondent prefers patient-centered or disease-centered approach. It also measures two dimensions of person-centered care: sharing and caring. The questionnaire was translated from English to Croatian using the translation forward-backward procedure and an online survey was created using the REDCap platform. Data were collected from November 2022 to January 2024 from a convenience sample of family medicine physicians in Croatia – members of the Croatian
Medical Chamber, employees of Zagreb-West Health Center and Health Center of the Split-Dalmatia County. Statistical processing and data analysis were conducted using IBM SPSS Statistics, version 21.0 on a sample of 198 respondents. Results: Results indicated an acceptable level of reliability (Cronbach’s α = 0.65) for the overall PPOS questionnaire score, while the reliability was low for the dimensions sharing (α = 0.56) and caring (α = 0.52). The construct validity of the questionnaire was examined using exploratory factor analysis with the principal component analysis extraction method. According to the Guttman-Kaiser criterion, seven factors were identified, explaining 60.05% of the variance of the construct measured by the questionnaire. The PPOS questionnaire is based on a two-factor model, and when two factors are specified, only 27% of the variance of the construct is explained. Four out of 18 items do not align with the factor corresponding to them according to the assumed distribution of the items into the sharing and caring subscales. Conclusions: The PPOS could be used in Croatia to assess patients’ orientation toward physicians as well as physicians’ and other healthcare professionals’ orientation toward patients. A higher level of reliability could potentially be achieved by modifying the questionnaire and its items based on the results of the factor analysis.