Prevencija i pravovremeno otkrivanje kronične bubrežne bolesti u obiteljskoj medicini

Ksenija Kranjčević, Lucija Iškerka

Kronična bubrežna bolest (KBB) predstavlja progresivno oštećenje bubrežne funkcije ili strukture, povezano s povećanim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bubrežnog zatajenja i prijevremene smrti. Zbog čestoga asimptomatskog početka, bolest ostaje dugo neprepoznata. Visoka prevalencija, često odgođeno postavljanje dijagnoze, niska razina svijesti u općoj populaciji i visoki troškovi liječenja u uznapredovalim stadijima čine KBB značajnim javnozdravstvenim problemom. Liječnik obiteljske medicine ima važnu ulogu u prevenciji nastanka i ranom otkrivanju bolesti, sprječavanju njezine progresije, pravovremenom prepoznavanju rizičnih čimbenika i upućivanju na odgovarajuću dijagnostičku obradu kako bi se smanjio rizik od neželjenih komplikacija. Najvažniji rizični čimbenici za razvoj bolesti uključuju arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, pretilost, nezdrave životne navike i izloženost nefrotoksičnim tvarima i lijekovima. Dijagnoza se postavlja određivanjem procijenjene vrijednosti brzine glomerularne filtracije iz serumskog kreatinina (eGFR) i omjera albumina i kreatinina u urinu (uACR), što je jednostavno odrediti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sprječavanje nastanka i progresije bolesti temelji se na promjeni životnih navika, adekvatnoj kontroli komorbiditeta i primjeni nefroprotektivnih lijekova. Povećanje svijesti o KBB-u, provođenje ciljanog probira među rizičnom populacijom, edukacija pacijenata te sveobuhvatan i individualiziran pristup obiteljskih liječnika prema osobama s povećanim rizikom i oboljelima omogućuju pravovremenu intervenciju i smanjenje rizika od nepovoljnih ishoda.

Chronic kidney disease (CKD) is a progressive impairment of kidney function or structure, associated with an increased risk of cardiovascular disease, kidney failure, and premature death. Due to its often asymptomatic onset, the disease frequently remains undetected for a long time. High prevalence, delayed diagnosis, low awareness among the general population, and high treatment costs in advanced stages make CKD a significant public health problem. Family physicians play a key role in the prevention and early detection of the disease, slowing its progression, timely recognition of risk factors, and appropriate referral for diagnostic evaluation in order to reduce the risk of adverse outcomes. The most important risk factors for disease development include
arterial hypertension, diabetes mellitus, obesity, unhealthy lifestyle habits, and exposure to nephrotoxic agents and medications. Diagnosis is established by estimating the glomerular filtration rate based on serum creatinine (eGFRcr) and determining the albumin-to-creatinine ratio in urine (uACR) which is easy to determine in primary health care. Prevention of disease onset and progression is based on lifestyle modification, adequate management of comorbidities, and use of nephroprotective medications. Raising awareness of CKD, conducting targeted screening in at-risk populations, patient education and a comprehensive, individualized approach by family physicians to individuals at increased risk or already affected by CKD enable early intervention and reduce the likelihood of adverse health outcomes.