The role of Liječnički vjesnik in nurturing professional language – That our speech will not be full of German, and often superfluous Latin and Greek terms, and that our written works will not be full of clumsy coins

Autori:

Stella Fatović-Ferenčić, Silvija Brkić Midžić

Sažetak

Tematika jezika oblikovana je od samih početaka objavljivanja Liječničkog vjesnika u interaktivno područje rasprava o terminološkim dvojbama s kojima se liječnici susreću u svojoj svakodnevnoj praksi sve do danas. Na temelju 129 obrađenih članaka objavljenih u različito naslovljenim rubrikama Liječničkoga vjesnika u radu su razmatrani uloga i utjecaj ovog časopisa u podizanju svijesti o strukovnom jeziku/nazivlju. Izašlo je na vidjelo da su nastojanja vezana uz pravilnost pisanja medicinskih članaka i uporaba hrvatske medicinske terminologije kontinuirana briga kako Hrvatskoga liječničkog zbora, tako i njegovog časopisa Liječničkog vjesnika, koja se
očitovala kroz nekoliko značajnijih inicijativa. U ranijim razdobljima ističu se inicijative za prikupljanje građe za hrvatsko medicinsko nazivlje, dok su u novijim razdobljima aktualnije rasprave vezane uz pravilno pisanje dijagnoza, uporabu latinizama, korektno korištenje dvojbenih naziva, izbjegavanje tuđica i slično. Formalni lektorski zahvati prvi put su iskazani u impresumu Liječničkog vjesnika 1975. godine. Autorice naglašavaju potrebu daljnjeg rada na njegovanju i unaprjeđivanju medicinskog jezika i nazivlja na stranicama Liječničkog vjesnika te nastavka zalaganja za pravilno pisanje i redovito objavljivanje medicinskih tekstova na hrvatskom jeziku.

Summary

The topic of language has been shaped from the very beginning of the publication of Liječnički vjesnik into an interactive area of discussions on terminological dilemmas that physicians encounter in their daily practice until today. Based on 129 articles published in differently titled sections of Liječnički vjesnik, the paper discusses the role and influence of this journal in raising awareness of professional language/terminology. It came to light that efforts related to the correctness of writing medical articles and the use of Croatian medical terminology are a continuous concern of both the Croatian Medical Association and its journal Liječnički vjesnik, which manifested itself through several significant initiatives. In earlier periods, initiatives for collecting material for Croatian medical
terminology were highlighted, while in more recent periods discussions related to the correct writing of diagnoses, use of Latinisms, correct use of dubious names, avoidance of foreign words and the like are more current. Formal language editing was introduced in 1975, when Branko Erdeljac was mentioned as language advisor and proofreader. The authors emphasize the need for further work on nurturing and improving the medical language and terminology on the pages of Liječnički vjesnik and the continued commitment to the correct writing and regular publication of medical texts in the Croatian language.

Volumen: 7-8, 2022

Liječ Vjesn 2022;144:207–216

Preuzmi PDF