Importance of acoustic analysis in the differential diagnosis of adductor spasmodic and muscle tension dysphonia besides fiberoptic video laryngoscopy

Autori:

Anja Benšić, Mirta Arlović, Patricia Orlić, Diana Maržić

Sažetak
Cilj: Spastična disfonija (SD) i mišićna tenzijska disfonija (MTD) su različita oboljenja koja narušavaju kvalitetu glasa, a imaju slična perceptivna i akustička obilježja. Poznato je da pojava kompenzacijskih mehanizama može dovesti do problema pri diferencijalnoj dijagnostici aduktorne spastične disfonije (ADSD) i MTD-a prilikom kliničkoga fonijatrijskog pregleda fleksibilnim video laringoskopom (FLS). Cilj ovog rada jest utvrđivanje akustičkih objektivnih diferencijalno-dijagnostičkih kriterija za razlikovanje SD-a i MTD-a koji će potvrditi postavljanje točne dijagnoze uz FLS. Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 8 žena s MTD-om i 8 žena sa ADSD-om dijagnosticiranih u Zavodu za audiologiju i fonijatriju Kliničkoga bolničkog centra Rijeka. U postupku dijagnostike sudjelovali su fonijatar i logoped. Učinjena je fiberoptička videolaringoskopija (FLS) i logopedska procjena. Prikupljeni su uzorci produžene fonacije vokala /a/ i povezani tekst. Uzorci su analizirani u računalnom programu Praat pomoću kojega su izdvojene mjere trajanja riječi i rečenica, postotka zastoja u fonaciji i u riječi te cepstralni vokalni vrhunac (CPPS). Rezultati: Ovim istraživanjem utvrđeno je da četiri akustička parametra (trajanje riječi, trajanje rečenica, postotak zastoja /a/, postotak zastoja [riječ]) dobro odjeljuju SD i MTD. CPPS ne odjeljuje ove dvije skupine pacijenata. Nadalje, potvrđeno je da je analizom uzorka fonacije vokala /a/ u računalnom programu Praat moguće klasificirati ova dva poremećaja s graničnom vrijednosti 5%. Ako je postotak zastoja u uzorku fonacije vokala /a/ veći ili jednak 5% velika je vjerojatnost da se radi o glasovnom uzorku pacijenta sa SD-om. Zaključak: Utvrđene su akustičke mjere i oblik akustičke analize zastoja primjenjiv u kliničkim uvjetima. Pokazano je da akustička analiza glasovnih uzoraka može dati vrijedne diferencijalno-dijagnostičke podatke. Navedeno upućuje na to da bi akustička analiza glasovnih uzoraka trebala biti sastavni dio standardnoga dijagnostičkog protokola poremećaja glasa uz FLS s ciljem postavljanja točne dijagnoze.
Summary

Introduction: Spasmodic dysphonia (SD) and muscle tension dysphonia (MTD ) are two different disorders with different etiology that influence the quality of voice, characterized by similar perceptual and acoustic features. It is known that the emergence of compensatory mechanisms can lead to problems in the differential diagnosis of adductor spasmodic dysphonia (ADSD) and primary hyperkinetic dysphonia (MTD) by fiberoptic video laryngoscopy (FLS). So, the goal of this paper is to determine acoustic objective differential diagnostic criteria for distinguishing between SD and MTD and confirm clinical laryngeal findings by FLS and diagnosis.
Patients and methods: Eight women with MTD and eight women with SD diagnosed at the Department of Audiology and Phoniatrics of the Clinical Hospital Center Rijeka participated in this study. A phoniatrician and a speech language pathologist (SLP) participated in the diagnostic procedure. FLS and SLP assessment were performed. Samples of extended phonation of the vowel /a/ and reading were collected. The samples were analyzed in the computer program Praat, which was used to measure the duration of words and sentences, the percentage of brakes in phonation and words, and cepstral peak prominence (CPPS). Results: This study found that four acoustic
parameters (word duration, sentence duration, percentage of brakes /a/, percentage of brakes (word)) separate SD and MTD well. CPPS does not separate these two groups of patients. Furthermore, it was confirmed that by analyzing the phonation pattern of the vowel /a/ in the computer program Praat it is possible to classify these two disorders with a cut-off value of 5%. If the percentage of delay in the phonation pattern of the vowel /a/ is greater than or equal to 5%, it is very likely that it is a voice sample of a person with SD. Conclusion: Acoustic measures applicable in clinical conditions were determined. It has been shown that acoustic analysis of voice samples can provide valuable differential diagnostic data. This suggests that acoustic analysis of voice samples should be an integral part of the standard diagnostic protocol for voice disorders besides FLS.

Volumen: 1-2, 2022

Liječ Vjesn 2022;144:32–38

Preuzmi PDF