Autori:

Višnja Matković, Herman Haller, Eduard Vrdoljak, Ante Ćorušić, Tihana Boraska Jelavić, Tomislav Strinić, Ružica Karnjuš-Begonja, Dubravko Barišić, Snježana Tomić, Vlastimir Kukura, Marija Ban, Ranka Štern Padovan, Mate Matić, Suzana Lide Škalec, Zlatko Topolovec, Milanka Mrčela, Joško Zekan, Ana Fröbe, Adem Hajredini, Damir Babić, Ozren Mamula, Alemka Brnčić-Fischer, Željko Vojnović, Dinka Šundov

Sažetak

Rak jajnika i jajovoda po učestalosti je peta zloćudna bolest žena u Hrvatskoj. Histološki je rak jajnika najčešće epitelnog podrijetla, i to seroznog podtipa. Rjeđi su različiti neepitelni malignomi jajnika, a posebnu skupinu čine epitelni karcinomi niskoga zloćudnog potencijala karakterizirani neinvazivnošću, klinički indolentnim tijekom i dobrom prognozom te primarni rak potrbušnice i rak jajovoda. Klinički su ovi zloćudni tumori u ranim stadijima razvoja uglavnom asimptomatski, zbog čega se najčešće dijagnosticiraju u kasnijim stadijima bolesti. Dijagnoza se potvrđuje patohistološkim nalazom, a iznimno citološkim nalazom nakon provedene dijagnostičke obrade. O liječenju odlučuje multidisciplinarni tim uzimajući u obzir dob, opće stanje i komorbiditete bolesnice, kao i obilježja samog tumora uključujući stadij bolesti, histološki tip i gradus tumora. Principi liječenja primarnog raka potrbušnice i jajovoda temelje se na principima liječenja epitelnog raka jajnika koji obuhvaćaju primjenu kirurških zahvata, kemoterapije, imunoterapije i hormonske terapije, kao i suportivno-simptomatskih mjera tijekom cijelog liječenja. Razlikuje se terapijski pristup rjeđim, neepitelnim histološkim tipovima tumora koji se češće dijagnosticiraju u ranim stadijima bolesti, imaju indolentniji tijek pa se kod ovih bolesnica češće primjenjuju poštedni kirurški zahvati s ciljem očuvanja plodnosti. U tekstu koji slijedi predstavljene su kliničke upute s ciljem standardizacije postupaka i kriterija postavljanja dijagnoze, liječenja te praćenja bolesnica s rakom jajnika, jajovoda i potrbušnice u Republici Hrvatskoj.

Volumen: 9-10, 2013

Liječ Vjesn 2013;135:235–241

Preuzmi PDF