SUDDEN INFANT DEATH SYNDROME (SIDS) IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Autori:

Sandra Kralik, Josip Grgurić, Urelija Rodin

Sažetak

Sažetak. U svom smo radu analizirali pojedine epidemiološke čimbenike iznenadne smrti dojenčadi: spol, dob i etničku pripadnost dojenčeta, zemljopisnu i kalendarsku distribuciju smrti, socioekonomske uvjete, dob, bračnost i zaposlenost majke. Koristili smo se dostupnim statističkim izvješćima 0 smrti i potvrdama 0 smrti za 22 doj enčeta od ukupno 24 zabilježena slučaja iznenadne smrti dojenčadi u 2000. i 2001 . godini u Republici Hrvatskoj. Bilo je 11 dječaka i 11 djevojčica, uz najveću učestalost smrti od 2. do 4. mjeseca života (ukupno 14 slučajeva), što odgovara podacima iz strane literature. Cak 9 majki je bez ikakva obrazovanja ili imaju završeno samo nekoliko razreda osnovne škole, dok ni jedna nije imala visoku stručnu spremu. Trećina iznenadno umrle dojenčadi rođena je u izvanbračnoj zajednici.

Summary

Summary. We have analyzed certain epidemiological factors of sudden infant death syndrome (sex, age and infant’s nationality, geographic and calendar death distribution, socio-economic conditions, age, marital status and mother’s employment). Available statistics reports and death certificates for 22 from the total of 24 registered cases of sudden infant death syndrome during 2000 and 2001 in the Republic of Croatia have been used. There were 11 boys and 11 girls, with a peak incidence of SIDS from 2–4 months of age (total of 14 cases), which is consistent to the international references. As many as 9 mothers have no education or have finished only several grades of primary school, but not a single mother has academic degree. A third of the infants were born in the illegitimate families.

Volumen: 9-10, 2003

Liječ Vjesn 2003;125:251–254