KREIRANJE STRATEGIJE ZDRAVLJA NA LOKALNOJ RAZINI PROCESOM »GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA« I »GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE«

Svrha je ovog rada bila opisati metodu kojom su se koristili hrvatski gradovi u izradi svojih strateških dokumenata za zdravlje: »Gradske slike zdravlja« i »Gradskog plana za zdravlje«. Metoda odabrana kao najprikladnija bila je metoda brze procjene zdravstvenih potreba zajednice. Tri su izvora informacija korištena u ovom istraživanju: eseji panelista (opis zdravlja, problema i potencijala grada), njihove opservacije (o tome što pridonosi, a što umanjuje ljepotu življenja u njihovu gradu) te informacije prikupljene iz pisanih dokumenata (izvještaj institucija i organizacija). Prikupljeni eseji obrađeni su metodom analize slobodnog teksta. Tijekom Konsenzusne konferencije panelu sudionika predočene su prikupljene informacije na temelju kojih su oni odabrali prioritetna područja rada projekta. Istraživanje je provedeno u šest hrvatskih gradova: Puli, Metkoviću, Rijeci, Karlovcu, Varaždinu i Zagrebu u razdoblju od 1996. do 2002. godine. Primjenom metode brze procjene: (a) dobivena je ocjene zdravlja (temeljem čega je izrađena Gradska slika zdravlja), (b) određena su prioritetna područja aktivnosti za rad projekta (Zdravi grad), (c) oformljene tematske grupe oko odabranih prioritetnih područja te (d) izrađen Gradski plan za zdravlje. Rezultatima dobivenim na razini gradova ova je metoda potvrdila da zajednica raspolaže kapacitetom prepoznavanja, ali i rješavanja vlastitih problema.

Summary. The aim of this article was to describe the method that Croatian cities have used in the development of the City Health Profile and City Health Plan. Selected as the most appropriate and applied was the Rapid Appraisal to Assess Community Health Needs. Three sources of information were used in this research: panelist essays reflecting local community views on health, problems and potentials of their city, observations about what is diminishing and what is giving beauty of living in their city and information derived from the existing written data sources. A free-text processing program analyzed essays. During the Consensus conference, based on presented data, participants had selected (Healthy City Project) priority areas. Between 1996 and 2002 The Rapid Appraisal was applied in six Croatian cities: Pula, Metkovi}, Rijeka, Karlovac, Vara‘din and Zagreb. By applying the method of Rapid Appraisal the cities assessed their health and health needs and created the City Health Profile. They selected their (Healthy City Project) priority areas, established the working groups on priority areas, and developed the City (action) Plan for Health. The method proved that communities have the capacity to recognize and deal with their health problems.