PSIHOLOŠKA PRILAGODBA NA KRONIČNI STRES RODITELJA DJECE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA

Mladenka Vukojević, Dragica Grbavac, Božo Petrov, Mario Kordić

Cilj rada: Istražiti razlikuju li se majke i očevi djece s intelektualnim teškoćama, koja se liječe u Službi za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja u Mostaru, Centru za djecu s posebnim potrebama »Marija naša nada« u Širokom Brijegu te Centru »Nazaret« u Mostaru, u zaštitnim čimbenicima (suočavanje sa stresom, crte ličnosti i kvaliteta braka) i prilagodbi (izraženost psihičkih i tjelesnih simptoma te ugodnog i neugodnog raspoloženja). Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 30 bračnih parova, 30 majki i 30 očeva, roditelja djece s intelektualnim teškoćama, koja se liječe u Službi za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja u Mostaru, Centru za djecu s posebnim potrebama »Marija naša nada« u Širokom Brijegu te Centru »Nazaret« u Mostaru. Materijali su uručeni roditeljima prilikom dolaska djeteta na kontrolni pregled defektologu. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. 9. 2010. do 1. 5. 2011. godine. U istraživanju je upotrijebljena anketa koja se sastojala od pet upitnika: standardizirani Upitnik suočavanja sa stresom, standardizirani Upitnik izraženosti subjektivnih zdravstvenih simptoma, standardizirani Upitnik kvalitete braka, standardizirani Upitnik ljestvice raspoloženja i Upitnik petofaktorskog modela ličnosti. Istraživanje je bilo anonimno. Prikupljeni su podaci testirani odgovarajućim statističkim metodama. Rezultati: Majke učestalije (P=0,005) i intenzivnije (P=0,005) doživljavaju subjektivne zdravstvene simptome nego očevi. Majke učestalije (P=0,043) i intenzivnije (P=0,033) doživljavaju gastrointestinalne simptome nego očevi. Sklonije su i učestalim (P=0,000) i intenzivnijim (P=0,001) pseudoneurološkim simptomima. Simptomi gripe su učestaliji (P=0,008) i intenzivniji (P=0,005) kod majki. Nisu pronađene statistički značajne razlike u učestalosti i intenzitetu muskuloskeletnih i alergijskih simptoma. Očevi su emotivno stabilniji od majki (P=0,000). U ostalim zaštitnim čimbenicima (model ličnosti, suočavanje sa stresom i kvaliteta braka) nisu pronađene statistički značajne razlike. Nije pronađena statistički značajna razlika u mjerama prilagodbe (ljestvica raspoloženja). Zaključak: S obzirom na mjere prilagodbe, majke i očevi djece s intelektualnim teškoćama razlikuju se u ukupnoj učestalosti i intenzitetu subjektivnih zdravstvenih simptoma. Ovdje se posebno ističu gastrointestinalni, pseudoneurološki simptomi i simptomi gripe. U pogledu zaštitnih čimbenika očevi su emocionalno stabilniji od majki.

Aim: To investigate whether mothers and fathers of children with intellectual disability differ when it comes to resistance factors (deailing with stress, marital quality, personality traits) and adjustement (psychical symptoms and subjective health complaints, pleasant and unpleasant mood). Subjects and methods: The researchencompassed 30 married couples, 30 mathers and 30 fathers, all of wich are parents of children whit intellectual disability who treat in Service for psychophysical and speech difficulties in Mostar, Centre for special needs »Mary our hope« in Široki Brijeg and Centre »Nazareth« in Mostar. Materials are delivered to parents on arrival at chech-in to special education. The research was conducted from Semptebre 2010 to May 2011. The study used a survey that consisted of five questionnaires: the Standardizerd questionaire of coping with stress, Standardizerd questionaire severity of subjective health symptoms, Standardizerd questionaire of quality of marriage, Standardizerd questionaire of a mood and Standardizerd questionaire of five-factor model of personality. The survey was anonymus. The collected dana was tested with corresponding statistical methods.Results: Mothers frequently (P= 0,005) and intense (P= 0,005) perceived subjective health symptoms as compered to fathers. Mothers frequently (P= 0,043) and intense (P= 0,033) experienced gastrointestinal symptoms compared to fathers. They also more frequent (P= 0,000) and more intense (P= 0,001) experienced pseudoneurological symptoms. Flu symptoms are more frequent (P=0,008) and more intense (P= 0,005) in mothers. There is not statistically significant difference in the frequency and intensity of muscle and allergic symptoms. Fathers are emotionally stable than mothers (P= 0,000). In other protective factors we adid not find statistically significant differences in measures of adjustment. Conclusion: With regard to measures to adjustment, mothers and fathers of children with intellectual disability differ in overall frequency and intensity of subjective health symptoms. Here we hightlight the gastointestinal, pseudoneurological and flu symptoms. In termes of protective facrors fathers are emotionally stable than the mothers.