DISTRIBUTION OF CONGENITAL HEART DISEASE IN CROATIA AND OUTCOME ANALYSIS A Croatian epidemiological study (2002–2007)

Autori:

Ivan Malčić, Daniel Dilber

Sažetak

Sažetak. Cilj: prikazati populacijski i hospitalni registar prirođenih srčanih grješaka za Hrvatsku. Metode: Tijekom 5 godina ispunjavali smo upitnik s pitanjima o populacijskom kretanju prirođenih srčanih grješaka (prema preporukama BWIS i EUROCAT study) i hospitalni registar kojim smo pratili liječenje i ishod liječenja u djece koja su u spomenutom razdoblju rođena u Hrvatskoj. Rezultati: Od 1. 10. 2002 do 1. 10. 2007. u Hrvatskoj je rođeno 205917-ero djece, od čega je 1480-ero djece imalo prirođenu srčanu grješku (7,2 promila). Najčešće postavljena dijagnoza je VSD (34,6%). Na kardiokirurško liječenje upućeno je 430-ero djece. Na njima je učinjeno 556 operacija, od čega 202 u Hrvatskoj, ostatak u inozemstvu. Ukupni mortalitet nakon kardiokirurškog liječenja iznosi 5%. Razlike u mortalitetu i morbiditetu nakon kardiokirurških operacija izvedenih u Hrvatskoj i onih u inozemstvu uočavaju se nakon analize ishoda liječenja prema dogovorenim metodologijama. Zaključak: Registar prirođenih srčanih grješaka čini osnovu za epidemiološka istraživanja, no i za razvoj smjernica u struci.

Summary

Summary. Objective: The aim of our paper is to show results of population and hospital registry of congenital heart disease in Croatia. Methods: Information on patients born during the five-year study and with diagnosis of congenital heart defects, obtained all across the country, were collected in the population and hospital registry set up according to the EUROCAT and BWIS registries principles. Results: Between October 1, 2002, and October 1 2007, there were 205 051 live births in Croatia, of which 1480 patients were diagnosed with congenital heart defects, accounting for 0.72 % of the live-born children. The most common diagnosis was ventricular septal defect with percentage of 34.6%. Among 1480 children, 430 needed an operation. Among 553 cardiac surgeries performed, 202 were done in Croatia and others were done in institutions abroad. Mortality rate after surgery was 5%. Only after adjustment for complexity there are marked differences in mortality and occurrence of postoperative complications between Croatia and centers abroad. Conclusion: The importance of the registry of congenital heart disease relies in the field of epidemiological research but can be used as a tool for future planning of health services.

Volumen: 3-4, 2011

Liječ Vjesn 2011;133:81–88