DISTRIBUCIJA PRIROĐENIH SRČANIH GRJEŠAKA U HRVATSKOJ I ANALIZA ISHODA LIJEČENJA Hrvatska epidemiološka studija (2002.–2007.)


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Ivan Malčić, Daniel Dilber

Sažetak. Cilj: prikazati populacijski i hospitalni registar prirođenih srčanih grješaka za Hrvatsku. Metode: Tijekom 5 godina ispunjavali smo upitnik s pitanjima o populacijskom kretanju prirođenih srčanih grješaka (prema preporukama BWIS i EUROCAT study) i hospitalni registar kojim smo pratili liječenje i ishod liječenja u djece koja su u spomenutom razdoblju rođena u Hrvatskoj. Rezultati: Od 1. 10. 2002 do 1. 10. 2007. u Hrvatskoj je rođeno 205917-ero djece, od čega je 1480-ero djece imalo prirođenu srčanu grješku (7,2 promila). Najčešće postavljena dijagnoza je VSD (34,6%). Na kardiokirurško liječenje upućeno je 430-ero djece. Na njima je učinjeno 556 operacija, od čega 202 u Hrvatskoj, ostatak u inozemstvu. Ukupni mortalitet nakon kardiokirurškog liječenja iznosi 5%. Razlike u mortalitetu i morbiditetu nakon kardiokirurških operacija izvedenih u Hrvatskoj i onih u inozemstvu uočavaju se nakon analize ishoda liječenja prema dogovorenim metodologijama. Zaključak: Registar prirođenih srčanih grješaka čini osnovu za epidemiološka istraživanja, no i za razvoj smjernica u struci.



Članak


BOLESTI KOJE SE PRENOSE KRPELJIMA NA PODRUČJU HRVATSKE


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Rosanda Mulić, Bartol Petković, Zorana Klišmanić, Iris Jerončić

Sažetak. U radu su analizirane stope pobola, trend kretanja pobola, sezonska pojavnost i zemljopisna rasprostranjenost bolesti koje se prenose krpeljima: lajmske borelioze, krpeljnog meningoencefalitisa i mediteranske pjegave groznice na području Republike Hrvatske. Obrađeno je razdoblje od 1999. do 2008. godine. Prenosilac lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa je obični krpelj (Ixodes ricinus), a mediteranske pjegave groznice pasji krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Lajmska borelioza endemična je u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj i u Hrvatskom primorju. Krpeljni meningoencefalitis endemičan je u sjevernoj Hrvatskoj. Mediteranska pjegava groznica javlja se samo na području Dalmacije, a prosječna godišnja stopa pobola raste od sjevera prema jugu Dalmacije. Sve tri bolesti pokazuju izraziti sezonski karakter, što je uvjetovano biološkim ciklusom krpelja koji su najaktivniji u proljeće i ljeto. U Hrvatskoj na raspolaganju je cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje se primjenjuje prema epidemiološkim indikacijama. Neki autori u sprječavanju lajmske borelioze preporučuju, kao kemoprofilaksu, jednokratnu dozu doksiciklina od 200 mg, koja se mora uzeti unutar 72 sata od ekspozicije.



Članak


VIDEOASISTIRANA EKSTIRPACIJA FIBROADENOMA DOJKE S NEPOSREDNIM OBOSTRANIM POVEĆANJEM DOJKI – PRIKAZ BOLESNICE


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Tugomir Gverić, Kristina Šemanjski, Marko Barić, Zrnka Adanić, Miljana Pintar, Boris Zdilar, Dubravko Huljev, Zoran Krstonijević, Dinko Gorski, Snježana Gverić-Ahmetašević

Sažetak. Pozadina: Od sredine 1990-ih godina razvila se videoasistirana kirurgija dojke (VABS) za liječenje dobroćudnih i zloćudnih bolesti dojke. Prema studijama koje su provedene uglavnom u Japanu, ova je tehnika sigurna i lako se uči, a njezina je glavna prednost izvrstan kozmetski rezultat poslijeoperacijskog izgleda dojki koji se ne može postići standardnim kirurškim tehnikama. Cilj: Prikazati prvi slučaj videoasistirane kirurgije dojke u Hrvatskoj primijenjene u liječenju fibroadenoma dojke uz neposredno obostrano povećanje dojki. Prikaz bolesnice: Bolesnica u dobi od 39 godina primljena je u našu bolnicu radi elektivnog zahvata povećanja obiju dojki. Tom je prilikom upotrijebljena metoda videoasistirane ekstirpacije fibroadenoma kroz inframamarnu inciziju neposredno nakon koje je učinjeno obostrano povećanje dojki. Zaključak: VABS je izvediva uz očit kozmetski učinak i zbog tog postaje metoda izbora u kirurgiji dojke. Međutim, potrebno je steći daljnja iskustva u ovom području kako bismo adekvatnije mogli procijeniti ovu tehniku.



Članak


MOŽE LI LACIDIPIN UZROKOVATI POREMEĆAJE OSJETA MIRISA? PRIKAZ BOLESNICE


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Ileana Lulić, Ivor Ković

Sažetak. Osjet mirisa ima važnu ulogu u održavanju dobre kvalitete života ljudi. Poremećaji ovog osjeta uključuju potpuni ili djelomični gubitak osjeta mirisa, iskrivljenu percepciju osjeta mirisa, kao i percepciju neugodnog mirisa, kada on objektivno nije prisutan. Lijekovi su manje čest uzrok poremećaja osjeta mirisa. U ovom radu predstavljen je slučaj bolesnice kod koje je zapažen djelomični gubitak osjeta mirisa povezan s uporabom blokatora kalcijevih kanala lacidipina, kao lijeka izbora u terapiji hipertenzije. Danas je poznato da različite skupine blokatora kalcijevih kanala uzrokuju poremećaje osjeta mirisa, međutim prema našim saznanjima ovo je prvi slučaj poremećaja osjeta mirisa uzrokovan lacidipinom.



Članak


NESTEROIDNI ANTIREUMATICI I ARTERIJSKA HIPERTENZIJA


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Lijekovi i metode

Autori: Krešimir Galešić, Bojan Jelaković

Sažetak. Nesteroidni antireumatici (NSAR) skupina su lijekova koji se najčešće rabe u kliničkoj medicini, čine 4–9% svih propisanih lijekova, a bolesnici koji ih uzimaju izloženi su mogućim nuspojavama. Nesteroidni antireumatici: starija generacija NSAR, neselektivni inhibitori ciklooksigenaze (inhibitori COX-1 i COX-2) i novija generacija NSAR, selektivni inhibitori ciklooksigenaze, koksibi (inhibitori COX-2) mogu u nekih bolesnika povisiti krvni tlak i time povećati kardiovaskularni rizik. Velik broj randomiziranih studija pokazao je porast krvnog tlaka za 5–10 mmHg u bolesnika koji su uzimali NSAR. Budući da je primjena NSAR česta, povišenje krvnog tlaka koje uzrokuje ova skupina lijekova ima veliko značenje u javnom zdravstvu. Najvažniji mehanizam kojim NSAR povisuju krvni tlak jest retencija natrija i tekućine zbog smanjene sinteze prostaglandina. Velik broj randomiziranih studija pokazao je da nesteroidni antireumatici mogu povisiti krvni tlak, i u normotenzivnih osoba i u hipertenzivnih bolesnika. Hipertenzivni učinak indometacina, naproksena i drugih nesteroidnih antireumatika zabilježen je u bolesnika koji uzimaju b-blokatore, diuretike, metildopu, ACE-inhibitore i kombinaciju različitih antihipertenziva. Bolesnici koji su liječeni blokatorima kalcijevih kanala, nakon primjene NSAR nisu pokazali promjene krvnog tlaka. U većini studija niske doze aspirina nisu značajno povisile arterijski tlak. Neke su studije pokazale da i novija generacija NSAR (selektivni COX-2-inhibitori) povisuje krvni tlak kao i starija generacija NSAR, neselektivni inhibitori ciklooksigenaze (inhibitori COX-1 i COX-2).



Članak


SUGAMADEKS, NOVI ANTAGONIST MIŠIĆNIH RELAKSATORA


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Lijekovi i metode

Autori: Slavica Kvolik, Višnja Ikić, Marko Jukić

Sažetak. Sugamadeks je novi lijek za reverziju neuromuskularnog bloka. Po kemijskoj građi on je alfa-ciklodekstrin s lipofilnom unutrašnjom stranom molekule koja omogućuje stvaranje stabilnih kompleksa, tzv. enkapsulaciju molekula mišićnih relaksatora, napose rokuronija. Fizička enkapsulacija novi je mehanizam eliminacije relaksatora s mjesta njegova učinka. Ona omogućuje brzu i potpunu reverziju dubokog i plitkog neuromuskularnog bloka ovisnu o primijenjenoj dozi. Sugamadeks nema neželjenih kolinergičkih muskarinskih nuspojava koje se opažaju nakon primjene inhibitora kolinesteraze neostigmina i edrofonija kao što su bradikardija, hipersalivacija i abdominalne boli. Nakon primjene prilagođene doze sugamadeksa učinak rokuronija može biti kratak kao i učinak sukcinilkolina. Ovo je osobito važno u situacijama kada se bolesnik ne može intubirati niti ventilirati ili kada je kirurški zahvat nepredviđeno brzo završen. Kliničke studije na većem broju bolesnika pokazat će omjer koristi i rizika njegove primjene u skupinama osjetljivih bolesnika, osobito može li sugamadeks smanjiti učestalost poslijeoperacijskih respiracijskih komplikacija.



Članak


SNIŽENI HDL-KOLESTEROL – VAŽAN ČIMBENIK RIZIKA OD KARDIOVASKULARNIH BOLESTI


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Pregledi

Autori: Željko Reiner, Diana Muačević-Katanec, Davor Katanec, Eugenia Tedeschi-Reiner

Sažetak. Već je odavno poznato da je koncentracija HDL-kolesterola u krvi obrnuto razmjerna riziku od kardiovaskularnih bolesti (KVB) te da je sniženi HDL-kolesterol neovisni čimbenik rizika od KVB. Svrha je ovoga preglednog članka razjasniti ulogu HDL-čestica i važnost HDL-kolesterola. Podrobno su raspravljene glavne protuaterosklerotske uloge HDL-čestica – obrnuti prijenos kolesterola, njihova protuoksidacijska, protuupalna, protutrombotska i protuapoptotska svojstva, ali i uloga u poboljšanju funkcije endotela. Objašnjena je uloga promjene nezdravog načina života u povišenju koncentracije HDL-kolesterola, poglavito važnost redovite tjelesne aktivnosti i aerobne tjelovježbe, prestanka pušenja, smanjenja tjelesne težine u onih u kojih je prekomjerna, kao i prehrane, ali i umjerenog unosa alkohola s naglaskom na činjenicu da su HDL-čestice alkoholičara izmijenjene funkcije, tj. ne djeluju protuaterogeno. To valja naglasiti stoga što je dokazano da nije važna samo količina HDL-čestica, pa onda i HDL-kolesterola u krvi, već da je važna i njihova funkcija, osobito ako je izmijenjena. HDL-čestice u bolesnika s dijabetesom također gube neka protuaterogena svojstva, a u bolesnika s dijabetesom tipa 2 česta je pojava upravo aterogena dislipidemija obilježena smanjenom količinom HDL-kolesterola i povišenim trigliceridima u krvi. Bolesnici s dijabetesom koji imaju takvu dislipidemiju imaju posebno velik rizik od KVB, a rezultati novijih ispitivanja kao što je primjerice ACCORD-Lipid, upućuju da bi liječenje takvog poremećaja lipida u njih bilo osobito korisno. Na temelju objavljenih rezultata kliničkih ispitivanja raspravljaju se mogućnosti liječenja fibratima, posebice fenofibratom, ali i nijacinom te kombinacijama tih lijekova i drugih lijekova za dislipidemije.



Članak


NOVOSTI U PATOFIZIOLOGIJI, RADIOLOŠKOJ DIJAGNOSTICI I KONZERVATIVNOM LIJEČENJU BOLNIH STANJA I DEFORMACIJA KRALJEŽNICE


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Pregledi

Autori: Simeon Grazio, Miroslav Jelić, Vanja Bašić-Kes, Igor Borić, Frane Grubišić, Tomislav Nemčić, Matej Mustapić, Vida Demarin

Sažetak. Spinalna bol, a napose kronična križobolja jedan je od najvažnijih zdravstvenih i javnozdravstvenih problema. Bolje razumijevanje patofiziologije boli i preciznija vizualizacija primjenom suvremenih slikovnih metoda pomažu nam u usmjeravanju terapije i postizanju boljeg ishoda. U većine pacijenata s vertebrološkom problematikom simptomi se smanjuju, a funkcija oporavlja primjenom metoda neoperativnog liječenja. U ovom radu izvješćuje se o novostima u patofiziologiji spinalne boli, dijagnostičkim mogućnostima magnetske rezonancije i mogućnostima konzervativnog liječenja (lijekovi, terapijske vježbe, fizikalna terapija, ortoze) u bolnim stanjima kralježnice i u skoliozama. Osim što je informativan, zajedno s člankom o novostima u invazivnom/operativnom liječenju, ovaj tematski članak može pomoći u pristupu bolesnicima s tim stanjima.



Članak


NOVOSTI I PERSPEKTIVE U INVAZIVNOM LIJEČENJU U VERTEBROLOGIJI


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Pregledi

Autori: Damir Kovač, Krešimir Rotim, Vladimir Kovač, Darko Perović, Dražen Kvesić, Vatroslav Čerina, Boris Božić, Željko Ivanec, Ivan Radić, Mislav Čimić, Goran Lakičević, Marta Borić, Tadija Petrović

Sažetak. U članku su obrađene novosti i perspektive u invazivnom liječenju u vertebrologiji s naglaskom na interventne i poluinvazivne postupke te minimalno invazivnu kirurgiju u liječenju hernije intervertebralnog diska slabinske kralježnice. Osim toga opisane su novosti u neuroablativnim postupcima u liječenju križobolje, fiksaciji kralježnice i operativnom liječenju skolioza. Članak se osvrće i na metode koje se još ne primjenjuju kod nas, a koje dosta obećavaju kao što su rekonstrukcije nukleusa pulpozusa transplantacijom autolognih hondrocita, a prikazane su najnovije spoznaje u kirurgiji vratne kralježnice. Upozoreno je na uspješnost svake pojedine kirurške metode liječenja. Osim što je informativan, zajedno s odgovarajućim člankom o patofiziologiji spinalne boli, magnetskoj rezonanciji i konzervativnom liječenju ovaj tematski članak o najnovijim spoznajama u tom području može pomoći u pristupu bolesnicima.



Članak


SMJERNICE EUROPSKOGA KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA ZA DIJAGNOSTICIRANJE I LIJEČENJE PLUĆNE EMBOLIJE


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Osvrt

Autori: Mijo Bergovec, Mario Udovičić, Hrvoje Vražić

Sažetak. Suglasnost ispitanika za sudjelovanje u medicinskim istraživanjima standard je zaštite svih sudionika u biomedicinskim istraživanjima koji je potvrđen i u međunarodnim dokumentima vezanim uz područje istraživanja na ljudima i u hrvatskom zakonodavstvu. Neka pitanja međutim ostaju otvorena. Jedno od njih, s kojim se susreću brojna etička povjerenstva u svijetu i Republici Hrvatskoj, jest i je li potrebno tražiti suglasnost pacijenata kod istraživanja u kojima se rabe pohranjeni biološki materijali pacijenata i njihovi medicinski podatci dobiveni tijekom dijagnostičkih i/ili terapijskih zahvata. U radu je dan pregled hrvatskih i međunarodnih pravnih dokumenata i smjernica te znanstvenih istraživanja koja se bave ovim pitanjem. Budući da za sada ne postoji zakonska regulativa u Hrvatskoj vezana uz ovaj tip istraživanja, autori ovog rada daju preporuke za istraživače i etička povjerenstva kako postupati u takvim slučajevima. Njihovo prihvaćanje olakšalo bi znanstvena istraživanja i međunarodnu suradnju hrvatskih znanstvenih institucija.



Članak