OBRAZOVANJE MEDICINSKIH SESTARA U REPUBLICI HRVATSKOJ


Broj: 7-8, 2018;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Danijela Lana Domitrović, Danko Relić, Antea Britvić, Zlata Ožvačić Adžić, Vesna Jureša, Venija Cerovečki

Europska unija (EU) definirala je procese i norme obrazovanja medicinskih sestara. Cilj je ovog rada opisati njihovo obrazovanje u Hrvatskoj i usporediti ga s obrazovanjem medicinskih sestara u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) kao kolijevci modernog sestrinstva te Sloveniji kao tranzicijskoj zemlji. Kao izvor podataka upotrijebljeni su Direktiva 2005/36/EZ i Direktiva 2013/55/EU te zakoni, pravilnici i dokumenti navedenih zemalja koji su vezani uz obrazovanje medicinskih sestara. Medicinske sestre u Hrvatskoj obrazuju se u srednjoškolskome strukovnom obrazovanju te obrazovanju na visokoškolskoj razini. Obrazovanje medicinskih sestara u Sloveniji započinje nakon dvanaest godina općeg obrazovanja i održava se na razini stručnih studija. U UK obrazovanje se provodi na sveučilišnoj razini nakon dvanaest godina općeg obrazovanja, a mogućnost za ulazak u sestrinstvo uključuje strukovne kvalifikacije na sličnoj akademskoj razini te tečajeve visokog obrazovanja. Iskustva u obrazovanju medicinskih sestara u UK i Sloveniji mogu biti korisna u procesu unapređenja obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj.

Članak


ETIKA U TRANSPLANTACIJI SOLIDNIH ORGANA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Lada Zibar, Iva Ižaković, Marin Kuharić

Transplantacijska etika (TE) određena je brojnim povijesnim, filozofskim, znanstvenim, medicinskim, pravnim, sociološkim i ekonomskim čimbenicima. Nacionalne posebnosti Republike Hrvatske (RH) u ovom se području temelje na zavidnom uspjehu u transplantaciji (TX) solidnih organa i uređenoj relevantnoj legislativi koja pogoduje ovom uspjehu. Tako problemi nedostatka organa za TX, doniranja, dodjele i pravedne raspodjele nisu važne teme TE-a u RH, ali globalno ostaju vodeća etička područja u TX-u. U RH je na snazi uzorit Zakon o presumptivnom pristanku na doniranje organa nakon smrti (tzv. zakon opt-out, jer se izjašnjavanje traži za „biti izvan – out” mogućih darovatelja). Nepoznavanje zakona opt-out o doniranju organa nakon moždane smrti, vrijedećega u RH, neusklađenost s običajima i odredbom Kodeksa medicinske etike i deontologije o traženju suglasnosti obitelji za doniranje organa nakon moždane smrti te nedovoljno regrutiranje kandidata za TX u nas se nameću kao sporne etičke teme. Budućnost predviđa mogućnost TX-a organom nehumanog podrijetla kao što je onaj uzgojen u svinjskom organizmu, što otvara nova etička područja i za RH i za ostatak svijeta.

Članak


PRAVO JEHOVINIH SVJEDOKA NA OSTVARIVANJE KIRURŠKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ – PREMA VRIJEDEĆIM ZAKONIMA (DE LEGE LATA)


Broj: 3-4, 2017;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Sunčana Roksandić Vidlička, Lada Zibar, Jozo Čizmić, Kristijan Grđan

Prava Jehovinih svjedoka (JS) na zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj (RH) moraju biti jednaka kao za ostalu populaciju. Odbijanje transfuzije krvi (TK) koje nalaže religijski svjetonazor JS-a prepreka je ostvarivanju pojedinih rizičnih oblika liječenja u RH. Krvarenje kao komplikacija nekih oblika liječenja može ugroziti život bolesnika. Izbjegavanje TK postupcima pripreme može u određenom opsegu u pojedinačnim slučajevima spriječiti posljedice, no „zamjenska krv“, zvana tako u laičkim medijima, zapravo ne postoji. U RH je zakonom zajamčeno postupanje u skladu s bolesnikovim pristankom ili odbijanjem određenih postupaka liječenja. U svakome pojedinačnom slučaju potrebno je procijeniti rizik od krvarenja te, ako on nije izrazit, omogućiti bolesniku takvo liječenje. Ako liječnik ili zdravstvena ustanova ne mogu prihvatiti ni manji rizik, potrebno je uputiti bolesnika liječniku ili ustanovi koja može provesti takvo liječenje. Pristanak bolesnika na postupak liječenja bez pristanka na TK ne obvezuje liječnika na sudjelovanje u takvom zahvatu samo kada postoji velik rizik od krvarenja, a bolesnik odbija TK. Zakon o zdravstvenoj zaštiti pacijenata u RH obvezuje liječnika na spašavanje života pa je TK u životno ugroženog bolesnika koji krvari ili je iskrvario u takvoj situaciji jedina opcija, što može dovesti do liječenja protivno volji pacijenta. S obzirom na legislativnu nedorečenost i proturječnost te na obvezu RH prema poštovanju prava Europske unije odnosno slijeđenja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (EKZLJP), u slučaju, premda etički opravdanog i obveznog TK protiv bolesnikova pristanka u slučaju spašavanja života, možemo i moramo računati da takvim postupanjem EKZLJP može biti povrijeđen.

Članak


HEPATITIS E U HRVATSKOJ – SMJERNICE ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE


Broj: 9-10, 2016;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Oktavija Đaković Rode, Lorena Jemeršić, Adriana Vince

Hepatitisu E pridaje se velika pozornost kao emergentnoj zoonozi koja se pojavljuje diljem svijeta. Kliničke slike variraju od teških fulminantnih oblika u nerazvijenim zemljama do blažih, dijagnostički neprepoznatih hepatitisa u razvijenima. Sve se češće opisuje kronični hepatitis E u osoba s transplantiranim solidnim organima i HIV-bolesti. Dijagnoza hepatitisa E postavlja se određivanjem protutijela anti-HEV-IgM i IgG uz potvrdni Western blot te dokazivanjem HEV RNK. U Hrvatskoj je prvi slučaj autohtone bolesti dokazan 2012. godine uzrokovan HEV-om genotipa 3 (HEV-3). Prikazujemo suvremene spoznaje o hepatitisu E, nadopunjene vlastitim rezultatima testiranja u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu te smjernice za dijagnostiku i liječenje imunokompetentnih i imunokompromitiranih osoba. Od 2011. do 2014. godine HEV je testiran u 1107 bolesnika, a anti-HEV-protutijela imalo je njih 117 (10,6%). Akutna HEV-infekcija dijagnosticirana je u 25 (2,3%) bolesnika. S obzirom na utvrđenu prevalenciju protutijela, zaključujemo da HEV-dijagnostika treba biti dio dijagnostičkog panela za bolesnike s povišenim aminotransferazama.

Članak


KOJIM PPD-HIPERREAKTORIMA TREBA DATI PROFILAKSU – NAŠA ISKUSTVA


Broj: 7-8, 2015;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Ivan Pavić, Iva Hojsak, Ljiljana Žmak, Dorian Tješić-Drinković, Jasna Čepin Bogović, Vera Katalinić-Janković

S obzirom na to da su osobe s latentnom tuberkuloznom infekcijom (LTBI) rezervoar budućih bolesnika, na putu prema eradikaciji tuberkuloze (TBC) nije dovoljno samo liječiti bolesnike koji boluju od aktivnog TBC-a, nego je nužno tražiti, dijagnosticirati i liječiti osobe s LTBI. Osnovni cilj bio je procijeniti dijagnostičku vrijednost ex vivo određivanja koncentracije IFN-g u djece s pojačanom reakcijom nakon redovitog PPD-testiranja. U istraživanje je uključeno 120-ero BCG-irane djece. Petnaest-ero (12,5%) djece imalo je pozitivan QFT-GIT, a 105-ero (87,5%) negativan QFT-GIT. Nije bilo statistički značajne razlike u veličini PPD-probe između skupina (21,5 mm u QFT+, 20,9 mm u QFT- skupini, p = 0,458). Postojala je razlika u skupinama u odnosu prema koncentraciji IFN-g nakon stimulacije antigenima specifičnima za M. tuberculosis, dok nije bilo razlike ni u bazičnoj koncentraciji IFN-g, a ni u koncentraciji IFN-g nakon stimulacije mitogenikom fitohemaglutininom. Nakon provedene kemoprofilakse QFT-GIT je ostao pozitivan u dvoje djece (p = 0,019). Zaključno, u složenom postupku dijagnosticiranja LTBI određivanje koncentracije IFN-g može biti ključno u donošenju odluke hoće li se kod određenog djeteta primijeniti preventivna terapija.



Članak


STRATEGIJA UPORABE I ODRŽAVANJA KLINIČKOGA BOLNIČKOG CENTRA RIJEKA SUKLADNO KLJUČNIM POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI STRATEŠKOG ODRŽAVANJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA


Broj: 5-6, 2015;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Mariela Sjekavica, Herman Haller, Anita Cerić

Uporaba građevine vremenski je najdulja, funkcionalno i namjenski najvažnija te često sustavno zanemarena faza životnog vijeka građevine. Održavanje je skup aktivnosti koje osiguravaju predviđeno trajanje eksploatacijske faze građevine sukladno zahtjevima za kvalitetu održavanja niza bitnih svojstava za građevinu te ostalih elemenata imanentnih prirodi života građevinskog objekta. Cilj je rada prikazati analizu postojećeg stanja gospodarenja bolničkim objektima, tj. organiziranog, planskog i sveobuhvatno menadžerskog pristupa u uporabi i održavanju bolnica u Republici Hrvatskoj, dano na studiji slučaja Kliničkoga bolničkog centra u Rijeci. Upotrijebljena metodologija obuhvaća relevantan literarni presjek teorije uporabe, održavanja i gospodarenja građevinama općenito, a napose bolničkim objektima, prikaz prakse na studiji slučaja te usporedbu vrijednosti ključnih indikatora uspješnosti studije, dobivenih metodom intervjuiranja, s onima koje je u svojem radu definirao autor Igal M. Shohet, anketiranjem i statističkim analizama. Usprkos brojnim pozitivnim pokazateljima održavanja KBC-a Rijeka, potrebno je izvršiti daljnja istraživanja u svrhu dobivanja potpunije nacionalne strategije upravljanja bolničkim održavanjem.



Članak


PRISTANAK OBAVIJEŠTENOG PACIJENTA S POSEBNIM OSVRTOM NA HRVATSKU


Broj: 3-4, 2014;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Luka Vučemilo, Sanja Babić-Bosanac, Silvio Altarac, Ana Borovečki

Poštivanje i provođenje prava pacijenata na obaviještenost i na suodlučivanje jedan su od temeljnjih dijelova visokokvalitetne zdravstvene zaštite. U radu se problematizira institut pristanka obaviještenog pacijenta uz pregled hrvatskih i međunarodnih pravnih dokumenata te znanstvenih istraživanja koja se bave ovim pitanjem. Na temelju pregledane literature može se zaključiti da ovo važno pitanje sadržava nekoliko ključnih dijelova kojima treba posvetiti pozornost i istražiti ih. Potrebno je evaluirati svrhovitost i kvalitetu provedbe pristanka obaviještenog pacijenta, sustavno ispitati poštuje li se pravo pacijenta na obaviještenost o medicinskom postupku tijekom liječenja, istražiti model odlučivanja liječnika i pacijenata u hrvatskim bolnicama, utvrditi sadržaj i količinu informacija izmijenjenih između liječnika i pacijenta, utvrditi sadržaj i razumljivost obrazaca za suglasnost i pisanih obavijesti o medicinskom postupku. U svrhu kvalitetnijeg provođenja procesa pristanka obaviještenog pacijenta potrebno je zakonski definirati popis medicinskih postupaka koji zahtijevaju pisanu suglasnost te uniformirati obrasce za suglasnost za iste medicinske postupke na razini Hrvatske.



Članak


TROŠAK LIJEČENJA KOMPLIKACIJA ŠEĆERNE BOLESTI Učinak poboljšanja kontrole glikemije, krvnog tlaka i lipidnog statusa na pojavu komplikacija i troškove liječenja bolesti


Broj: 5-6, 2013;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Terezija Šarić, Tamara Poljičanin, Željko Metelko

Kronične komplikacije šećerne bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih osoba, a istodobno dovode do sve većega troškovnog opterećenja zdravstvenog sustava. S ciljem da se analiziraju učinci mogućih intervencija na zdravlje populacije i njihovu isplativost u smanjenju troškova zdravstvenog sustava, izrađeni su zdravstveno-ekonomski modeli razvoja kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Modelima je simuliran dugoročni učinak poboljšanja kontrole glikemije, krvnog tlaka i lipidnog statusa u bolesnika tijekom razdoblja od 10 godina. Rezultati simulacije pokazali su da bi ukupna ušteda tijekom analiziranog razdoblja mogla iznositi više od 2 milijarde kuna jer dugoročno uspješna regulacija čimbenika rizika dovodi do smanjenja razvoja komplikacija i smrti osoba sa šećernom bolesti. Uspješno liječenje bolesnika donosi različite uštede po svakoj od kroničnih komplikacija, a simulacijom se dobivaju najveće uštede u troškovima hospitalizacija i rehabilitacije. Analiza troškovne učinkovitosti dovodi do zaključka da je pojačana kontrola bolesnika i ranija primjena liječenja isplativa, a promjena aktivnosti zdravstvenog sustava nužna.



Članak


ETIČKI PRISTUP ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA U KOJIMA SE KORISTE POHRANJENI BIOLOŠKI MATERIJALI PACIJENATA I NJIHOVI MEDICINSKI PODATCI


Broj: 3-4, 2011;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Ana Borovečki, Vlasta Bradamante, Dubravka Šimonović, Sanja Babić-Bosanac

Sažetak. Suglasnost ispitanika za sudjelovanje u medicinskim istraživanjima standard je zaštite svih sudionika u biomedicinskim istraživanjima koji je potvrđen i u međunarodnim dokumentima vezanim uz područje istraživanja na ljudima i u hrvatskom zakonodavstvu. Neka pitanja međutim ostaju otvorena. Jedno od njih, s kojim se susreću brojna etička povjerenstva u svijetu i Republici Hrvatskoj, jest i je li potrebno tražiti suglasnost pacijenata kod istraživanja u kojima se rabe pohranjeni biološki materijali pacijenata i njihovi medicinski podatci dobiveni tijekom dijagnostičkih i/ili terapijskih zahvata. U radu je dan pregled hrvatskih i međunarodnih pravnih dokumenata i smjernica te znanstvenih istraživanja koja se bave ovim pitanjem. Budući da za sada ne postoji zakonska regulativa u Hrvatskoj vezana uz ovaj tip istraživanja, autori ovog rada daju preporuke za istraživače i etička povjerenstva kako postupati u takvim slučajevima. Njihovo prihvaćanje olakšalo bi znanstvena istraživanja i međunarodnu suradnju hrvatskih znanstvenih institucija.



Članak


ZAŠTO, KADA, TKO, GDJE I KAKO?U TRAŽENJU KONTAKATA OBOLJELIH OD TUBERKULOZE


Broj: 1-2, 2011;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Anamarija Jurčev Savičević

Sažetak. Najučinkovitija mjera u suzbijanju i sprečavanju tuberkuloze jest brzo otkrivanje i brzo i učinkovito liječenje oboljelih čime se izvor zaraze uklanja iz populacije. Efikasno otkrivanje sekundarnih slučajeva bolesti u okolini tuberkuloznog bolesnika i njihovo promptno liječenje od iznimne je važnosti jer se time sprečava dalje širenje infekcije. Takva je aktivnost prioritetna u nacionalnim programima za nadzor nad tuberkulozom u zemljama visoke incidencije koje nemaju dovoljno sredstava za dodatne protuepidemijske aktivnosti. Međutim, u zemljama niske incidencije poduzimaju se intenzivnije aktivnosti usmjerene eliminaciji tuberkuloze, ponajprije pronalaženje i probir zaraženih osoba koje imaju pridružene rizične čimbenike za obolijevanje nakon zaražavanja. Njihovim se liječenjem iscrpljuje rezervoar budućih slučajeva preveniranjem reaktivacije bolesti. Hrvatska je zemlja srednje incidencije tuberkuloze u kojoj su stope u kontinuiranu padu prema niskoj incidenciji. Traženje kontakata važan je dio nacionalnog programa za nadzor nad tuberkulozom. Ovaj rad opisuje epidemiološke principe i praksu u traženju kontakata.



Članak