DIJETE U SUVREMENOME HRVATSKOM DRUŠTVU


Broj: 9-10, 2010;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Julije Meštrović, Irena Bralić, Gordana Buljan Flander, Mila Jelavić, Ines Joković Oreb, Andreas Konstantopoulos, Marina Kuzman, Stjepan Malović, Renata Miljević-Riđički, Maja Miškulin, Aida Mujkić, Marija Radonić, Vlasta Rudan, Đurđica Šešo-Šimić, Goran Šimić

Sažetak. U Zagrebu je 12. prosinca 2009. održan simpozij »Dijete u suvremenome hrvatskom društvu«, koji su organizirali Hrvatsko pedijatrijsko društvo, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i UNICEF za Hrvatsku. Predavači su prikazali važne podatke o teškoćama kojima su izložena djeca u Hrvatskoj. Naime, nove bolesti, koje su u suvremenom svijetu sve češće u djece, zahtijevaju od svih koji su uključeni u zdravstvenu zaštitu djece nove pristupe radu, što podrazumijeva i dodatnu edukaciju. To nisu bolesti uobičajene u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Pristup društva, zbog raznolikosti teškoća s kojima se djeca suočavaju, može biti samo multidisciplinaran. Temeljni nacionalni interes društva je usmjeriti više pozornosti i financijska sredstva na zdravstvenu zaštitu djece, jer to osigurava opstanak i zdravu budućnost društva. Taj pristup zahtijeva nacionalni konsenzus i jasnu političku odluku svih odgovornih službi.



Članak


ORGANIZACIJA ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA U ZAJEDNICI


Broj: 1-2, 2010;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Slađana Štrkalj Ivezić, Vlado Jukić, Ljubomir Hotujac, Marija Kušan Jukić, Ana Tikvica

Sažetak. Integracija psihijatrije u primarnu zdravstvenu zaštitu pomaže u ranom otkrivanju poremećaja, smanjenju stigme i djelotvornom liječenju mentalnih poremećaja. Psihijatrijska služba je glavni nosilac organizacije službe za mentalno zdravlje. Očekuje se sukladno praksi u Europi da liječnici obiteljske medicine značajnije sudjeluju u liječenju mentalnih poremećaja. Trajanje i sadržaj aktualne dodiplomske i poslijediplomske izobrazbe ne osposobljava liječnika dostatno za ovu ulogu. Rad uspoređuje sadašnje stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s novonastalim potrebama te predlaže promjene, u skladu s činjenicom da se najbolji rezultati u ranom otkrivanju i liječenju mentalnih poremećaja postižu uz: a) organizaciju psihijatrije po modelu psihijatrije u zajednici; b) postojanje programa borbe protiv stigme; c) kontinuiranu edukaciju liječnika obiteljske medicine iz područja mentalnih poremećaja; d) mrežu psihijatara konzultanata.



Članak


KUHINJSKA SOL – SKRIVENI OTROV U SVAKODNEVNOJ HRANI


Broj: 5-6, 2009;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Bojan Jelaković, Vedran Premužić, Berislav Skupnjak, Željko Reiner

Sažetak. Velik broj epidemioloških, evolucijskih i kliničkih istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol bitan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka (AT), a time i prevalenciju arterijske hipertenzije (AH). Epidemiološkim istraživanjima uočeno je da jedino uz prekomjeran unos kuhinjske soli dolazi do porasta AT sa starenjem. Osim što determinira AT, pojačan unos soli i nezavisno pridonosi oštećenju ciljnih organa. Opažena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, cerebrovaskularnim inzultom, mikroalbuminurijom. Kuhinjska sol, tj. NaCl mijenjajući odnos vazoaktivnih čimbenika u stijenci krvne žile, utječući na ekspresiju receptora za angiotenzin II i što je osobito bitno povećavajući agregabilnost trombocita, izravno se upleće u proces aterotrombogeneze. S kliničkog, a i javnozdravstvenog stajališta osobito su bitni podaci koje nam pružaju intervencijska istraživanja i koji bjelodano potvrđuju korist smanjivanja unosa NaCl. Ta se korist očituje ne samo u snižavanju AT i smanjivanju kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta nego i u poboljšanju ukupnog zdravlja jer se zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli čimbenik rizika i za osteoporozu, nefrolitijazu, karcinom želuca i nazofarinksa itd. Premda je bilo radova koji su unijeli sumnju da bi redukcija unosa kuhinjske soli mogla biti štetna zbog aktivacije kontraregulacijskih mehanizama, znatno veći broj autora je dokazao da umjerena redukcija unosa nije povezana s povećanim rizikom, već naprotiv. Smanjenje unosa kuhinjske soli treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje tjelesne mase i povećane tjelesne aktivnosti. Uz redukciju unosa NaCl potrebno je paziti na ostale elektrolite i mikroelemente koji su također važni kamenčići mozaika zdravog življenja. Velika je odgovornost na institucijama vlasti i proizvođačima hrane jer se danas više od 70% NaCl unosi u organizam putem već pripremljene ili polugotove hrane.



Članak


MANJE SOLI – VIŠE ZDRAVLJA. HRVATSKA INICIJATIVA ZA SMANJENJE PREKOMJERNOG UNOSA KUHINJSKE SOLI (CRASH)


Broj: 3-4, 2009;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Bojan Jelaković, Antoinette Kaić-Rak, Davor Miličić, Vedran Premužić, Berislav Skupnjak, Željko Reiner

Sažetak. Napredan dio svijeta shvatio je da je prekomjeran unos kuhinjske soli višestruko štetan za zdravlje. Od nekoliko nacionalnih programa najbolji rezultati postignuti su u Finskoj, Japanu i Velikoj Britaniji. Program koji je pokrenut u Velikoj Britaniji prije desetak godina (CASH) uzor je svima i postupno je 2005. godine prerastao u svjetski pokret (WASH). Plan i program Europske unije također sadržava smanjenje unosa kuhinjske soli i obvezu deklariranja količine na svim prehrambenim proizvodima. U Hrvatskoj je 2006. godine na Prvom kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju prihvaćena Deklaracija o važnosti započinjanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na Šestom kongresu o aterosklerozi predstavljena je naša inicijativa (CRASH) i nacionalni program. U tijeku je određivanje količine unosa natrija u općoj hrvatskoj populaciji na temelju natriurije, započeta je edukacija populacije, ali i stručnjaka. Program se provodi u organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te Hrvatskog društva za hipertenziju, Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskoga kardiološkog društva i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i udruga medicinskih sestara, studenti i udruge bolesnika. Započeti su pregovori s prehrambenom industrijom, uključena je Hrvatska agencija za hranu, a i tvrtke zadužene za suradnju s medijima. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi poduprlo je ovaj nacionalni program, a uključeni smo i u akciju Svjetske zdravstvene organizacije kojoj je cilj upravo odrediti unos kuhinjske soli u europskim populacijama. Očekujemo i daljnju širu i konkretnu potporu vladinih institucija. CRASH će se i ove godine priključiti inicijativi programa WASH i organizirati aktivnosti za Svjetski tjedan borbe protiv soli (World Salt Awareness Week), koji je u 2009. godini posvećen soli koja se konzumira jedući izvan kuće (restorani, domjenci). Vjerujemo da će ovi početni koraci uroditi rezultatima i pridonijeti poglavito nižoj prevalenciji hipertenzije i njezinoj boljoj kontroli, manjem kardiovaskularnom pobolu i smrtnosti, ali i ukupno zdravijoj naciji. Nadamo se da ćemo brzo sustići one koji su ispred nas jer imamo mogućnost učiti na njihovim iskustvima. Moto programa je Manje soli-više zdravlja, a princip rada temelji se i na narodnoj poslovici Pometi prvo ispred svojih vrata te ovime pozivamo sve liječnike i medicinske sestre da budu dovoljno zdravstveno prosvijećeni i trajno aktivni.



Članak


EVALUACIJA RADA KLINIKE ZA NEUROLOGIJU KLINIČKE BOLNICE SPLIT U JEDNOGODIŠNJEM RAZDOBLJU U ODNOSU NA NACIONALNE STANDARDE


Broj: 9-10, 2008;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Ivica Bilić, Mario Bagat, Ozren Polašek, Ivo Lušić, Anton Marović

Sažetak. Klinika za neurologiju KB Split ima ugovorenih 77 bolničkih kreveta. U Klinici je zaposleno ukupno 70 zdravstvenih djelatnika: 17 liječnika i 53 medicinske sestre. Cilj ovog istraživanja bio je evaluirati rad Klinike za neurologiju tijekom jednogodišnjeg perioda, posebice broj zaposlenih zdravstvenih radnika u odnosu na standarde definirane od Ministarstva zdravstva. Medijan dobi liječnika specijalista u Klinici za neurologiju KB Split iznosio je 42,0 godine. Medijan trajanja liječenja iznosio je 8,0 dana. Prosječna popunjenost Klinike za neurologiju u tijeku 2005. godine iznosila je 88%. Analiza potrebnog broja medicinskih sestara za djelatnost Klinike u skladu s nacionalnim standardima upozorila je na velik manjak broja medicinskih sestara. Unatoč činjenici da je broj zdravstvenih radnika nedostatan, rezultati rada bili su iznadprosječni, na što upućuje popunjenost kapaciteta te duljina liječenja. Neurološke bolesti imaju velik i rastući udio u ljudskoj patologiji te je adekvatna organizacija i provedba specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite jedan od prioriteta nacionalne strategije zdravstva.



Članak


INDIKACIJE ZA TONZILEKTOMIJU U DJECE DO 16 GODINA U KLINICI ZA OTORINOLARINGOLOGIJU I KIRURGIJU GLAVE I VRATA KB »SESTRE MILOSRDNICE«


Broj: 7-8, 2008;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Siniša Stevanović, Ivana Aras, Tomislav Baudoin, Petar Drviš

Sažetak. Cilj studije: istražiti učestalost indikacija za tonzilektomiju u ORL klinici KB »Sestre milosrdnice«, raspodjelu prema dobi pacijenata, spolu. Prikazati povijest tonzilektomija. Metode: retrospektivna studija, podaci su dobiveni ciljanim pregledom anamneza i kliničkog statusa operirane djece. Rezultati: u devetogodišnjem razdoblju 1995.–2003. ukupan broj operacija bio je 4704, muške djece 2527, ženske 2177, tonzilektomija je bilo 2692, adenoidektomija 2011, 1 tonzilektomija »a chaud«. Najčešća indikacija za tonzilektomiju bila je recidivirajući tonzilitis (72%), slijede adenotonzilarna hiperplazija (13%), kronični tonzilitis (12%), fokaloze (1%) i peritonzilarni apsces (2%). Raspodjela po operateru: 80% operacija napravili su specijalisti ORL, 20% specijalizanti. Raspodjela po dobi pacijenta: najčešće se navedene operacije rade u dobi od 4 godine (oko 800 pacijenata). Zaključak: najčešća indikacija za tonzilektomiju prema ovoj studiji je recidivirajući tonzilitis. Indikacije za tonzilektomiju su jasno određene i treba ih slijediti.



Članak


MEDICINSKI ČASOPISI I OTVORENI PRISTUP


Broj: 5-6, 2008;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Marijan Šember

Sažetak. Otvoreni pristup ili ideja slobodnog, neograničenog mrežnog pristupa znanstvenoj literaturi u digitalnom obliku ima već u području medicine čvrsto uporište. Medline je besplatno dostupan već cijelo desetljeće, broj časopisa koji se arhiviraju u PubMed Centralu neprekidno raste. Kriza znanstvenog izdavaštva kojim dominiraju multinacionalne kompanije i stalni porast cijena znanstvenih časopisa pokrenuli su u akciju za slobodni pristup ne samo znanstvenike i znanstvene ustanove nego i vlade, odnosno fondacije koje financiraju istraživanje. Cilj je ovoga rada dati pregled početnih inicijativa za slobodni pristup te glavnih izvora medicinskih informacija kojima se neograničeno može pristupati (PubMed, PubMed Central, BioMed Central, PLoS). Kratko se opisuju prednosti otvorenog pristupa općenito te se posebno ističu prednosti tog pristupa za medicinsku znanost i praksu.



Članak


ETIČKE DVOJBE SUVREMENE PSIHIJATRIJE


Broj: 1-2, 2008;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Pavo Filaković, Ivan Požgain

Sažetak. Etika se u modernoj psihijatriji, kao i u medicini općenito, temelji na dvije osnovne etičke tradicije: deontološkoj i teleološkoj. Dobra etička odluka poštuje i jednu i drugu tradiciju, a prethode joj etičke dvojbe motivirane potrebom da se bolesniku pruži ono najbolje što u danom trenutku jedna osoba može pružiti drugoj za njezino dobro. U članku su predstavljeni rezultati pretraživanja najnovije literature o etičkim dvojbama u psihijatriji. Opisane su etičke dvojbe u svakodnevnoj psihijatrijskoj praksi, uspostavljanju i održavanju terapijskog odnosa, psihijatrijskim konzultacijama, pribavljanju informiranog pristanka, postupanju s teškim opasnim poremećajima ličnosti, farmakološkim istraživanjima, forenzičkoj psihijatriji, prisilnoj hospitalizaciji te u angažiranju psihijatra u promociji duševnog zdravlja i u borbi protiv stigme duševne bolesti. Autori naglašavaju nužnost stalnog propitivanja etičkih problema u suvremenoj psihijatriji, kako zbog posebnog statusa psihijatrije kao potencijalno etički rizičnog područja u praksi, tako i zbog posebno intenzivnih farmakoloških istraživanja na oboljelim od duševnih poremećaja.



Članak


REGIONALIZACIJA NEONATALNOG INTENZIVNOG LIJEČENJA Rezultati i iskustva Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka


Broj: 1-2, 2008;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Igor Prpić, Herman Haller, Oleg Petrović, Robert Krajina, Petar Vukelić, Alenka Vukelić-Šarunić

Sažetak. Cilj. Analiza mortaliteta novorođenčadi izrazito niske (ELBW) i vrlo niske (VLBW) porodne težine u Klinici za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka u razdoblju prije, za vrijeme i nakon uvođenja promjena po načelima regionalizacije jedinica intenzivnog liječenja novorođenčadi. U Hrvatskoj taj model nije institucionaliziran pa dobiveni rezultati mogu pružiti odgovor na pitanje da li on u našim okolnostima pridonosi snižavanju mortaliteta najugroženije novorođenčadi. Bolesnici i metode. Rani neonatalni (RNM), neonatalni (NM) te mortalitet do otpusta iz bolnice (MOB) ELBW i VLBW novorođenčadi uspoređivani su s obzirom na vremensko razdoblje prije uvođenja promjena (1997.–2000.), tijekom promjena (2001.–2002.) i nakon uvedenih promjena (2003.–2006.) Rezultati. RNM je značajno snižen u obje skupine novorođenčadi, a NM i MOB samo u VLBW skupini. Zaključak. Model regionalizacije jedinica intenzivnog liječenja novorođenčadi značajno snizuje sva tri ispitivana mortaliteta ELBW i VLBW novorođenčadi pa predlažemo da se što prije institucionalizira i ustroji na nacionalnoj razini.



Članak


ARTERIJSKA HIPERTENZIJA I PREHRANA


Broj: 10-11, 2007;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Dragan Ljutić, Josipa Dodig, Vedran Kovačić

Sažetak. U članku je riječ o vezi prehrambenih navika i arterijske hipertenzije. Prikazano je kako različiti čimbenici dijete utječu na razinu arterijskog tlaka: smanjenje tjelesne težine, smanjenje soli u prehrani, povećano uzimanje kalija, redukcija alkohola u onih koji piju te podupiranje zdrave prehrane (sugerirano i potvrđeno tzv. studijom DASH, ali u novo vrijeme i studijom OmniHeart).



Članak