Smjernice – Stranica 2 – Liječnički vjesnik

PRAĆENJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA – KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-a III. dio: neuroendokrine neoplazme, hepatocelularni karcinom, rak gušterače, rak žučnih vodova

Broj: 7-8, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Natalija Dedić Plavetić, Renata Kelemenić Dražin, Renata Dobrila Dintinjana, Mladen Radić, Juraj Prejac, Zrinka Mišetić Dolić, Mirjana Pavlović, Mate Škegro, Robert Šeparović, Damir Vrbanec

Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno se većina preporuka za praćenje ne temelji na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika, nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s neuroendokrinim neoplazmama, hepatocelularnim karcinomom, rakom gušterače i rakom žučnih vodova.

Članak

SMJERNICE ZA PREVENCIJU, PRAĆENJE I LIJEČENJE POREMEĆAJA KOŠTANO-MINERALNOG METABOLIZMA U BOLESNIKA S KRONIČNOM BUBREŽNOM BOLESTI

Broj: 5-6, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Nikolina Bašić-Jukić, Draško Pavlović, Ružica Šmalcelj, Hrvojka Tomić-Brzac, Lidija Orlić, Josipa Radić, Božidar Vujičić, Vesna Lovčić, Eva Pavić, Dragan Klarić, Marijana Gulin, Goce Spasovski, Dragan Ljutić, Davorin Đanić, Drago Prgomet, Halima Resić, Marina Ratković, Petar Kes, Sanjin Rački

Kronična bubrežna bolest (KBB) sistemska je bolest povezana s nizom komplikacija koje naposljetku dovode do povećanog pobolijevanja i smrtnosti bolesnika. Poremećaj koštano-mineralnog metabolizma (CKD-MBD) počinje u ranim stadijima KBB-a nakupljanjem fosfora u organizmu s posljedičnim pokretanjem niza zbivanja koja rezultiraju razvojem sekundarnog hiperparatiroidizma s promjenama na kostima i izvankoštanim tkivima. Najvažnija i klinički najbitnija posljedica CKD-MBD-a jesu vaskularne kalcifikacije koje pridonose povećanju smrtnosti od srčano-krvožilnih bolesti. Potrebno je prepoznati bolesnike s povećanim rizikom od razvoja CKD-MBD-a i terapijski intervenirati. Prevencija je najbolji pristup zbrinjavanju bolesnika. Prvi korak u liječenju jest nutritivno savjetovanje uz nadoknadu vitamina i ispravljanje poremećaja minerala. Napredovanjem KBB-a prema završnom stadiju povećava se potreba za medikamentnom terapijom. Istodobno treba liječiti i ostale probleme poput anemije i acidoze. Potrebno je pravodobno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije uz osiguranje odgovarajuće doze dijalize. Idealno je omogućiti preemptivnu transplantaciju u bolesnika koji nemaju kontraindikacija za primjenu imunosupresijske terapije.

Članak

SMJERNICE ZA PREVENCIJU, PREPOZNAVANJE I LIJEČENJE NEDOSTATKA VITAMINA D U ODRASLIH

Broj: 5-6, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Darija Vranešić Bender, Zlatko Giljević, Vesna Kušec, Nadica Laktašić Žerjavić, Marija Bošnjak Pašić, Eduard Vrdoljak, Dina Ljubas Kelečić, Željko Reiner, Branimir Anić, Željko Krznarić

Procjenjuje se da više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se s pravom govori o „pandemiji“ hipovitaminoze D te se razmatraju teške posljedice za javno zdravstvo. Geografski položaj Republike Hrvatske, posebice kontinentalnog dijela zemlje, čimbenik je rizika od pojave nedostatka vitamina D u populaciji. Cilj je ovih smjernica pružiti kliničarima jasan i jednostavan alat za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u zdravoj populaciji i u različitih skupina bolesnika. Ove su smjernice nastale suradnjom kliničara različitih disciplina koji se bave brojnim aspektima skrbi o bolesnicima u riziku od razvoja nedostatka vitamina D. Utemeljene su na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz snagu dokaza opisuje i razinu preporuke. Temeljni zaključci ovih smjernica odnose se na preporučenu populacijsku koncentraciju vitamina D u krvi koja iznosi 75 – 125 nmol/L te na definiranje preventivnih i terapijskih doza vitamina D za postizanje njegovih preporučenih koncentracija.

Članak

PRAĆENJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA – KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-a 1. dio: rak dojke, rak tijela maternice, rak vrata maternice, rak jajnika

Broj: 3-4, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Robert Šeparović, Tajana Silovski, Natalija Dedić Plavetić, Alan Šerman, Filip Grubišić Čabo, Iva Kardum Fucak, Dragan Trivanović, Ana Tečić Vuger, Damir Vrbanec

Članak

HRVATSKE SMJERNICE ZA FARMAKOLOŠKO LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI TIPA 2

Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Dario Rahelić, Velimir Altabas, Miro Bakula, Stjepan Balić, Ines Balint, Biserka Bergman Marković, Nenad Bičanić, Igor Bjelinski, Velimir Božikov, Silvija Canecki Varžić, Nikica Car, Maja Cigrovski Berković, Željka Crnčević Orlić, Marin Deškin, Ema Drvodelić Šunić, Nives Gojo Tomić, Vesna Goldoni, Marina Gradišer, Davorka Herman Mahečić, Marica Jandrić Balen, Dubravka Jurišić Eržen, Sanja Klobučar Majanović, Slaven Kokić, Mladen Krnić, Ivan Kruljac, Ana-Marija Liberati-Čižmek, Martina Lukšić, Srećko Marušić, Tomas Matić, Željko Metelko, Gorana Mirošević, Sanja Mlinarić Vrbica, Ivana Pavlić Renar, Dragomir Petric, Manja Prašek, Ivana Prpić-Križevac, Maja Radman, Dragan Soldo, Tereza Šarić, Sandi Tešanović, Tina Tičinović Kurir, Tamara Turk Wensveen, Marija Vrca Botica, Milan Vrkljan, Vanja Zjačić Rotkvić, Čedomir Zorić, Željko Krznarić

Uvod: Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora izradilo je 2011. godine prve nacionalne smjernice o prehrani, edukaciji i samokontroli te farmakološkom liječenju šećerne bolesti tipa 2. Sukladno povećanom broju dostupnih lijekova te novim spoznajama o učinkovitosti i sigurnosti primjene već uključenih lijekova, pokazala se potreba za obnovom postojećih smjernica za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u Republici Hrvatskoj. Sudionici: Kao koautori Smjernica navedeni su svi članovi Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora, kao i ostalih uključenih stručnih društava, koji su svojim komentarima i prijedlozima pridonijeli izradi Smjernica. Dokazi: Ove su Smjernice utemeljene na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz razinu dokaza opisuje i snagu preporuke. Zaključci: Individualan pristup temeljen na fiziološkim principima regulacije glikemije nuždan je u liječenju osoba sa šećernom bolesti. Ciljeve liječenja i odabir medikamentne terapije treba prilagoditi oboljeloj osobi, uzimajući u obzir životnu dob, trajanje bolesti, očekivano trajanje života, rizik od hipoglikemije, komorbiditete, razvijene vaskularne i ostale komplikacije, kao i ostale čimbenike. Zbog svega navedenoga od nacionalnog je interesa imati praktične, racionalne i provedive smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2.

Članak

KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-A ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I PRAĆENJE BOLESNIKA/CA OBOLJELIH OD MELANOMA KOŽE

Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Davorin Herceg, Daška Štulhofer Buzina, Romana Čeović, Snježana Dotlić, Ivana Ilić, Sanda Smuđ Orehovec, Gordana Horvatić Herceg, Davor Mijatović, Robert Šeparović, Tajana Silovski, Damir Vrbanec

Učestalost melanoma u zapadnom je svijetu u znatnom porastu. Jedan od važnijih čimbenika tog porasta jest sporadično, nekontrolirano izlaganje suncu. Temelj liječenja primarnog melanoma jest kirurško liječenje. Liječenje metastatske bolesti posljednjih godina doživljava znatne promjene. Inhibitori BRAF-a i MEK-a, imunoterapija inhibitorima receptora programirane stanične smrti (anti-PD-1-protutijela) nove su terapijske opcije za liječenje metastatske bolesti. Multidisciplinarni tim Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a donosi preporuke za dijagnostiku, liječenje i praćenje melanoma, ponukan prije svega otkrićem novih lijekova i terapijskih mogućnosti, koji mijenjaju prognozu bolesnika s metastazama melanoma.

Članak

HRVATSKE SMJERNICE ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE BENIGNOGA PAROKSIZMALNOG POZICIJSKOG VERTIGA (BPPV-A)

Broj: 11-12, 2015;
Rubrika: Smjernice

Autori: Siniša Maslovara, Silva Butković-Soldo, Petar Drviš, Marina Roje-Bedeković, Robert Trotić, Srećko Branica, Mario Habek, Tereza Cvjetko, Tihana Vešligaj, Ivan Adamec, Tereza Gabelić, Stjepan Jurić, Andrijana Včeva, Željko Vranješ, Ingrid Sarić, Olivera Čejić, Tihomir Živić

BPPV je općenito najčešći uzrok vrtoglavice, prouzročen otkidanjem sitnih kristalića kalcijeva karbonata, zvanih otokonije ili otoliti, iz otolitičke mrlje utrikulusa, najčešće zbog degenerativnih procesa ili traume. Djelovanjem sile teže, pri određenom položaju glave koji se podudara sa smjerom sile teže, otoliti dospijevaju u jedan od polukružnih kanalića labirinta, najčešće stražnji zbog postojećih anatomskih odnosa. Plutajući endolimfom, podražuju kupularno osjetilo, izazivajući simptome kratkotrajne, ali snažne vrtoglavice. Razlikuju se dva glavna klinička oblika BPPV-a: kanalolitijaza – nakupljanje otolita u kanalićima i kupulolitijaza – nakupljanje otolita neposredno uz sámo kupularno osjetilo. Dijagnoza bolesti postavlja se pozitivnom položavajućom probom, Dix-Hallpikeovom za stražnji polukružni kanalić, a supine roll za bočni kanalić. Premda se može očekivati spontani oporavak nakon nekoliko tjedana ili mjeseci, različiti postupci repozicije otolita dovode do trenutačnog poboljšanja, smanjenjem ili potpunim povlačenjem simptoma bolesti. Ove smjernice namijenjene su svima koji se u svojem radu mogu susresti s BPPV-om, a cilj im je pomoć u postavljanju dijagnoze i primjeni odgovarajućeg načina liječenja oboljelih.

Članak

KLINIČKE UPUTE ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I PRAĆENJE ODRASLIH BOLESNIKA OBOLJELIH OD GLIOMA SREDIŠNJEGA ŽIVČANOG SUSTAVA

Broj: 11-12, 2015;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ana Mišir Krpan, Antonio Juretić, Marijo Boban, Tomislav Omrčen, Josip Paladino, Sanja Hajnšek, Kamelija Žarković, Marko Radoš, Ira Pavlović-Ružić, Zoran Rakušić, Jasna Radić, Suzana Erić, Mihael Mišir, Gea Forenpoher, Krešimir Dolić

Gliome središnjega živčanog sustava čine tumori glijalnog podrijetla niskog i visokoga gradusa. Liječe se multidisciplinarnim pristupom kirurški, radioterapijom i kemoterapijom. Vrsta i redoslijed liječenja ovise o osobitostima tumora i bolesnika. U tekstu koji slijedi nalaze se kliničke upute za dijagnostičke postupke, operativno liječenje, onkološko liječenje i praćenje bolesnika s ovom vrstom tumora u Republici Hrvatskoj. Smjernice su pisane u ime Hrvatskoga onkološkog društva Hrvatskoga liječničkog zbora. Cilj je smjernica postići izjednačenost liječenja gliomskih tumora u onkološkim centrima Republike Hrvatske.

Članak

SMJERNICE ZA LIJEČENJE MUKOPOLISAHARIDOZE (MPS) VI U ODRASLIH BOLESNIKA

Broj: 7-8, 2015;
Rubrika: Smjernice

Autori: Diana Muačević-Katanec, Ivan Pećin, Iveta Šimić, Ksenija Fumić, Kristina Potočki, Nediljko Šućur, Željko Reiner

Mukopolisaharidoza tipa VI (Maroteaux-Lamyjev sindrom; MPS VI) progresivna je multisistemska lizosomska bolest nakupljanja. Za bolest su posebno karakteristični nizak rast i koštana displazija. Enzimsko nadomjesno liječenje provodi se lijekom galsulfazom koji se primjenjuje intravenski. To je rekombinantni oblik enzima N-acetilgalaktozamin 4-sulfataze. Liječenje je potrebno započeti odmah nakon postavljanja dijagnoze. Lijek se primjenjuje jedanput na tjedan, a liječenje je doživotno. Zavod za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb nastavlja s liječenjem bolesnika s MPS-om VI nakon što navrše 18 godina. Stoga je cilj ovog članka predstaviti smjernice za dijagnozu i liječenje odraslih bolesnika s MPS-om VI koje se sastoji od redovite primjene galsulfaze te praćenja brojnih komorbiditeta. Smjernice su sastavili stručnjaci iz Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, koji je ujedno Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za rijetke i metaboličke bolesti. U izradi smjernica također su sudjelovali pedijatri, radiolozi i biokemičari bez čijeg iskustva i savjeta praćenje i primjereno liječenje ovih bolesnika ne bi bilo moguće. Ove su smjernice prihvaćene na Godišnjoj skupštini Hrvatskog društva za rijetke bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora.

Članak

POMPEOVA BOLEST – SMJERNICE ZA DIJAGNOZU I LIJEČENJE ODRASLIH BOLESNIKA

Broj: 7-8, 2015;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ivan Pećin, Diana Muačević-Katanec, Iveta Šimić, Ksenija Fumić, Kristina Potočki, Nediljko Šućur, Željko Reiner

Ove smjernice daju kratke naputke o Pompeovoj bolesti: kako dijagnosticirati, liječiti i pratiti bolesnike koji boluju od ove rijetke lizosomske bolesti nakupljanja. Rano postavljanje dijagnoze i liječenje bolesnika s Pompeovom bolesti zahtijevaju multidisciplinarni pristup niza stručnjaka. Smjernice su sastavili stručnjaci koji imaju iskustvo u radu s bolesnicima oboljelima od rijetkih bolesti metabolizma i plod su iskustva rada s rijetkim bolestima u Zavodu za bolesti metabolizma Klinike za unutarnje bolesti, KBC Zagreb, Referentnog centra Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi Republike Hrvatske za rijetke i metaboličke bolesti. Smjernice su prihvaćene na Godišnjoj skupštini Hrvatskog društva za rijetke bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora. Radi se o prvim takvim smjernicama u Republici Hrvatskoj pa se ovom inicijativom (uz smjernice o Gaucherovoj i Fabryjevoj bolesti) Hrvatska priključuje ostalim europskim državama koje su donijele smjernice iz područja rijetkih bolesti metabolizma.

Članak

Previous 1 2 3 4 Next