Simeon Grazio, Arijana Lovrenčić-Huzjan, Marija Ivica, Rudolf Vukojević, Alemka Krajač-Čupić, Frane Grubišić, Karlo Houra, Nadica Laktašić Žerjavić, Tatjana Nikolić, Porin Perić, Darko Perović, Tea Schnurrer Luke Vrbanić, Tonko Vlak, Helena Markulin, Lea Škorić, Vladimir Trkulja

Cilj. Izraditi nacionalne smjernice za klasifikaciju, dijagnostiku i mjere ishoda u križobolji. Metode. Sustavni pregled literature i evaluacija multidisciplinarnog panela te formulacija preporuka prema metodi GRADE, procesom glasanja i konsenzusa. Rezultati. Definirane su 23 preporuke, od kojih se 14 snažno, a 9 uvjetno preporučuje. Snažne preporuke odnose se na standardnu definiciju križobolje, klasifikaciju križobolje prema trajanju na akutnu (<6 tj.), subakutnu (6–12 tj.) i kroničnu križobolju (>12 tj.), s dodatnim izrazom „probijajuća bol / akutno pogoršanje kronične križobolje“, etiološku podjelu na nespecifičnu križobolju i specifičnu križobolju
(uključujući onu povezanu s ozbiljnim stanjima), te križobolju s radikulopatijom, pri čemu se može koristiti i termin „lumboishijalgija“. Anamneza i klinička procjena temelj su utvrđivanja početne dijagnoze i pristupu liječenju, pri čemu se u akutnoj i subakutnoj fazi križobolje treba uzeti u obzir znakove upozorenja ozbiljne patologije. Snažno se preporučuju i: nekorisnost laboratorijskih pretraga za procjenu nespecifične križobolje (iako mogu biti korisne u diferencijalnoj dijagnozi), nepostojanje indikacije za primjenu slikovne dijagnostike kod akutne križobolje i odsutnosti tzv. „crvenih zastava“, preporuka za slikovne metode kod sumnje na ozbiljnu patologiju u sklopu specifičnih uzroka križobolje, primjena magnetske rezonancije (MR) ili kompjuterizirane tomografije (ako je MR kontraindicirana) ako se razmatra invazivni/kirurški zahvat, a slikovna dijagnostika se može razmotriti u slučaju značajnog nesposobnosti zbog kronične križobolje (nakon tri mjeseca), dok nema indikacije za njezino ponavljanje ako nema promjene simptoma. Elektromiografija (EMG) se ne preporučuje kod akutne križobolje, a može se učiniti u slučaju dugotrajne i izražene subakutne/kronične križobolje s radikulopatijom. Također, snažno se preporučuje da mjere ishoda, a posebno ishodi o kojima izvještavaju bolesnici, trebaju biti standardna klinička praksa, pri čemu su preporučeni instrumenti za procjenu intenziteta boli vizualna analogna ljestvica (VAS) i numerička ljestvica boli (NRS). Zaključak. Definirane su snažne i uvjetne preporuke o klasifikaciji, važnosti dijagnostičkih postupaka i mjera ishoda u bolesnika s križoboljom.