HRVATSKE SMJERNICE ZA FARMAKOLOŠKO LIJEČENJE ŠEĆERNE BOLESTI TIPA 2


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Dario Rahelić, Velimir Altabas, Miro Bakula, Stjepan Balić, Ines Balint, Biserka Bergman Marković, Nenad Bičanić, Igor Bjelinski, Velimir Božikov, Silvija Canecki Varžić, Nikica Car, Maja Cigrovski Berković, Željka Crnčević Orlić, Marin Deškin, Ema Drvodelić Šunić, Nives Gojo Tomić, Vesna Goldoni, Marina Gradišer, Davorka Herman Mahečić, Marica Jandrić Balen, Dubravka Jurišić Eržen, Sanja Klobučar Majanović, Slaven Kokić, Mladen Krnić, Ivan Kruljac, Ana-Marija Liberati-Čižmek, Martina Lukšić, Srećko Marušić, Tomas Matić, Željko Metelko, Gorana Mirošević, Sanja Mlinarić Vrbica, Ivana Pavlić Renar, Dragomir Petric, Manja Prašek, Ivana Prpić-Križevac, Maja Radman, Dragan Soldo, Tereza Šarić, Sandi Tešanović, Tina Tičinović Kurir, Tamara Turk Wensveen, Marija Vrca Botica, Milan Vrkljan, Vanja Zjačić Rotkvić, Čedomir Zorić, Željko Krznarić

Uvod: Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora izradilo je 2011. godine prve nacionalne smjernice o prehrani, edukaciji i samokontroli te farmakološkom liječenju šećerne bolesti tipa 2. Sukladno povećanom broju dostupnih lijekova te novim spoznajama o učinkovitosti i sigurnosti primjene već uključenih lijekova, pokazala se potreba za obnovom postojećih smjernica za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u Republici ­Hrvatskoj. Sudionici: Kao koautori Smjernica navedeni su svi članovi Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora, kao i ostalih uključenih stručnih društava, koji su svojim komentarima i prijedlozima pridonijeli izradi Smjernica. Dokazi: Ove su Smjernice utemeljene na dokazima, prema sustavu GRADE (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz razinu dokaza opisuje i snagu preporuke. Zaključci: Individualan pristup temeljen na fiziološkim principima regulacije glikemije nuždan je u liječenju osoba sa šećernom bolesti. Ciljeve liječenja i odabir medikamentne terapije treba prilagoditi oboljeloj osobi, uzimajući u obzir životnu dob, trajanje bolesti, očekivano trajanje života, rizik od hipoglikemije, komorbiditete, razvijene vaskularne i ostale komplikacije, kao i ostale čimbenike. Zbog svega navedenoga od nacionalnog je interesa imati praktične, racionalne i provedive smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2.



Članak


KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-A ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I PRAĆENJE BOLESNIKA/CA OBOLJELIH OD MELANOMA KOŽE


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Smjernice

Autori: Davorin Herceg, Daška Štulhofer Buzina, Romana Čeović, Snježana Dotlić, Ivana Ilić, Sanda Smuđ Orehovec, Gordana Horvatić Herceg, Davor Mijatović, Robert Šeparović, Tajana Silovski, Damir Vrbanec

Učestalost melanoma u zapadnom je svijetu u znatnom porastu. Jedan od važnijih čimbenika tog porasta jest sporadično, nekontrolirano izlaganje suncu. Temelj liječenja primarnog melanoma jest kirurško liječenje. Liječenje metastatske bolesti posljednjih godina doživljava znatne promjene. Inhibitori BRAF-a i MEK-a, imunoterapija inhibitorima receptora programirane stanične smrti (anti-PD-1-protutijela) nove su terapijske opcije za liječenje metastatske bolesti. Multidisciplinarni tim Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a donosi preporuke za dijagnostiku, liječenje i praćenje melanoma, ponukan prije svega otkrićem novih lijekova i terapijskih mogućnosti, koji mijenjaju prognozu bolesnika s metastazama melanoma.



Članak


TIMPANIČNA, FRONTALNA I AKSILARNA TEMPERATURA U DJECE


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Anko Antabak, Jerko Šiško, Ivan Romić, Dino Papeš, Miran Pasini, Damir Halužan, Marko Bogović, Suzana Sršen Medančić, Stanko Ćavar, Tomislav Luetić, Nino Fuchs, Matej Andabak, Ivica Prlić, Selena Ćurković

Svrha ovoga prospektivnog istraživanja, provedenog u jednom istraživačkom centru, bila je usporediti vrijednosti tjelesne temperature izmjerene dvjema metodama: standardnim staklenim termometrom u aksilarnoj regiji i infracrvenim temperaturama timpanične i frontalne regije u afebrilne djece. Studija obuhvaća 345-ero afebrilne djece životne dobi od 4 do 16 godina, koja su radi elektivnog zahvata boravila na odjelu dječje kirurgije. Temperature su mjerene u 1000 navrata simultano aksilarno, u slušnom kanalu i frontalno. Koristili smo se dvama različitim infracrvenim termometrima; jednom vrstom za timpaničnu, drugom za frontalnu temperaturu. Aksilarna temperatura definirana je kao standard i mjerena je klasičnim staklenim termometrom. Svaki je pacijent bio izložen konstantnoj temperaturi okoliša minimalno 10 minuta prije simultanog mjerenja temperatura. Prosječna frontalna temperatura bila je 36,9 ± 0,38 °C i jednaka je aksilarnoj tempera­turi, 36,9 ± 0,16 °C. Prosječna timpanična temperatura bila je 36,3 ± 0,98 °C. Srednja je razlika timpanične i aksilarne temperature –0,4 °C. Izmjereni niz timpaničnih temperatura u skupini naših ispitanika ima trostruko veću disperziju nego frontalni niz i pet puta veću nego aksilarne temperature. Aksilarne temperature, mjerene klasičnim staklenim termometrom, imaju najmanju disperziju izmjerenih vrijednosti, slijede frontalne temperature mjerene infracrvenim termometrom, a najmanje su pouzdane izmjerene timpanične temperature.



Članak


PRVI REZULTATI DIJAGNOSTIČKE PRIMJENE ENDOBRONHALNOG ULTRAZVUKA U KLINIČKOJ BOLNICI DUBRAVA


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Nevenka Piskač Živković, Karmen Trutin Ostović, Danica Bošnjak, Neven Tudorić

Endobronhalni ultrazvuk (engl. Endobronchial ultrasound – EBUS) omogućuje vizualizaciju medijastinalnih i hilusnih limfnih čvorova, a prema potrebi i njihovu punkciju (engl. Transbronchial Needle Aspiration – TBNA). Metodom doplera moguće je istodobno pregledati i krvne žile. Najčešće indikacije za ovu pretragu jesu povećanje medijastinalnih i/ili hilusnih limfnih čvorova nejasna uzroka te procjena proširenosti plućnoga nemikrocelularnog karcinoma (engl. Non-Small Cell Lung Cancer – NSCLC). U radu su prikazani prvi rezultati primjene ove dijagnostičke metode u Zavodu za pulmologiju Interne klinike Kliničke bolnice Dubrava. S obzirom na visoku osjetljivost i specifičnost te dobru podnošljivost, EBUS-TBNA pokazala se temeljnom pretragom u dijagnostici medijastinalne limfadenopatije.



Članak


MIKCIJSKA UROSONOGRAFIJA POJAČANA KONTRASTOM (CEVUS) U DIJAGNOSTICI VEZIKOURETERALNOG REFLUKSA


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Lijekovi i metode

Autori: Goran Roić, Andrea Cvitković Roić, Iva Palčić, Tonći Grmoja, Ana Tripalo Batoš

Vezikoureteralni refluks (VUR) jedna je od najčešćih anomalija mokraćnog sustava u djece i može biti povezan s refluksnom nefropatijom (RN). U nekih bolesnika s RN-om razviju se kronična bolest bubrega i hipertenzija, a u malog broja pacijenata bolest progredira i do kronične renalne insuficijencije. Što ranije postavljanje dijagnoze cilj je kliničke, biokemijske i radiološke procjene djece s hidronefrozom dijagnosticiranom prenatalno ili febrilnom infekcijom mokraćnog sustava. Cilj je slikovnih dijagnostičkih postupaka postaviti dijagnozu s visokim stupnjem osjetljivosti i specifičnosti kako bi se započelo ispravno liječenje i odredila prognoza. Dijagnostika vezikoureteralnog refluksa (VUR) relativno je jednostavan i dobro utvrđen postupak. Sve je viša svijest o potencijalnim štetnim učincima izloženosti zračenju kod nekih dijagnostičkih postupaka, kao i invazivnosti dijagnostike VUR-a, što može biti neugodno iskustvo za djecu i roditelje. Mikcijska urosonografija pojačana kontrastom metoda je bez ionizirajućeg zračenja, visoko osjetljiva za dijagnostiku ­vezikoureteralnog refluksa (VUR) i uretre u dječjoj dobi. Ona se koristi ultrazvučnom tehnologijom (softver specifičan za kontrast) u kombinaciji s komercijalno dostupnom drugom generacijom ultrazvučnog kontrasta koji se instilira intravezikalno nakon kateterizacije mokraćnog mjehura.



Članak


PRAĆENJE BOLESNIKA S KLASIČNIM HODGKINOVIM LIMFOMOM NAKON LIJEČENJA – SUVREMENA SAZNANJA I NEDOUMICE. PREGLED LITERATURE


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Pregledi

Autori: Vibor Milunović, Karla Mišura Jakobac, Ana Planinc-Peraica, Slobodanka Ostojić Kolonić

Cilj je ovoga preglednog rada prikazati suvremeno stajalište struke, ali i prijepore u svezi s medicinskom skrbi za bolesnike s klasičnim Hodgkinovim limfomom u prvoj remisiji. Većina bolesnika s klasičnim Hodgkinovim limfomom izliječena je prvom linijom terapije i u nastavku je važan medicinski pristup radi otkrivanja mogućeg relapsa. Pregledom literature nismo našli jednoznačne smjernice za rutinsko praćenje bolesnika slikovnim metodama, tj. kompjutoriziranom tomografijom ili pozitronskom emisijskom tomografijom. Prema dokazima u literaturi, otkriće asimptomatskog relapsa nije povezano s poboljšanim ishodom liječenja. Za sada se može smatrati da su standardne kliničke i radiološke metode ­dostatne za praćenje ovih bolesnika. Kasne toksičnosti uzrokovane mnogim lijekovima i zračenjem znatno pridonose morbiditetu bolesnika. To uključuje pojavu sekundarnih solidnih malignoma (ponajprije karcinoma pluća i dojke) i hematoloških ­neoplazma koštane srži te pojavu benignih toksičnosti kao što su poremećaji funkcije štitnjače, fertiliteta i kardiovaskularnih bolesti. Usprkos obilju literature i smjernica za praćenje ovih bolesnika nakon završetka liječenja, za sada ne postoje rezultati prospektivnih istraživanja koji bi pružili temelj zasnovan na dokazima za nove smjernice i preporuke. Smatramo da otkrivanje kasne toksičnosti treba biti prilagođeno pojedinačnom bolesniku, sukladno specifičnom liječenju i kasnijem utjecaju te toksičnosti na mogući morbiditet u ovih bolesnika.



Članak


GRANULOMATOZA S POLIANGIITISOM (GPA) I LOKALIZIRANIM ZAHVAĆANJEM GORNJEGA DIŠNOG SUSTAVA – PRIKAZ BOLESNICE


Broj: 1-2, 2016;
Rubrika: Prikaz slučaja

Autori: Ivan Marković, Silva Pukšić, Ana Gudelj-Gračanin, Ivan Ožegović, Melanie-Ivana Čulo, Joško Mitrović, Jadranka Morović-Vergles

Granulomatoza s poliangiitisom (Wegenerova granulomatoza) ubraja se u vaskulitise malih krvnih žila povezane s antineutrofilnim citoplazmatskim protutijelima. Najčešće su zahvaćeni gornji i donji dišni sustav te bubrezi. Obilježja bolesti uključuju granulomatoznu upalu dišnog sustava i nekrotizirajući vaskulitis malih do srednje velikih krvnih žila. U većine je bolesnika pri postavljanju dijagnoze zahvaćeno više organskih sustava te mogu biti prisutni i opći simptomi, dok je u oko četvrtine bolesnika inicijalno prisutan lokalizirani oblik bolesti sa zahvaćanjem najčešće gornjega dišnog sustava ili pluća. U radu smo prikazali dvadesetjednogodišnju bolesnicu s kroničnim rinitisom, razvojem sedlaste deformacije nosa i subglotičnom stenozom traheje koja je hospitalizirana zbog inspiratornog stridora. Zbog respiratorne insuficijencije učinjena je hitna traheotomija. U bolesnice je dijagnosticirana granulomatoza s poliangiitisom ograničena na gornji dišni sustav. Liječenje glukokortikoidima i metotreksatom dovelo je do kliničkog poboljšanja.



Članak