SMJERNICE ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I PRAĆENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD RAKA PLUĆA NEMALIH STANICA


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Miroslav Samaržija, Marko Jakopović, Marijo Boban, Lidija Bošković, Ingrid Belac Lovasić, Antonio Juretić, Damir Gugić, Jasna Radić, Sven Seiwerth, Snježana Tomić, Ksenija Lučin, Sanja Pleština, Mihovil Roglić, Joško Juričić, Silvana Smojver Ježek, Dinko Stančić-Rokotov, Ivica Mažuranić, Suzana Kukulj, Krešimir Dolić, Dragan Arar, Melita Kukuljan, Eduard Vrdoljak

Rak pluća najučestalija je zloćudna bolest u muškaraca, a pri vrhu je učestalosti i u žena. Među oboljelima 85% čine bolesnici s rakom pluća nemalih stanica. S obzirom na agresivnu prirodu ove bolesti i lošu prognozu ako se ne dijagnosticira u ranom stadiju bolesti, vrlo je važno definirati i provoditi standardizirani pristup u dijagnostici, liječenju i praćenju ovih bolesnika. Metode liječenja uključuju kirurgiju, kemoterapiju, radioterapiju, ciljanu biološku terapiju i imunoterapiju ovisno o stadiju bolesti, biološkim obilježjima tumora i općem stanju bolesnika.

Članak


SMJERNICE ZA DIJAGNOZU, LIJEČENJE I PRAĆENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD RAKA PLUĆA MALIH STANICA


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Miroslav Samaržija, Marko Jakopović, Marijo Boban, Lidija Bošković, Ingrid Belac Lovasić, Antonio Juretić, Damir Gugić, Jasna Radić, Sven Seiwerth, Snježana Tomić, Ksenija Lučin, Sanja Pleština, Mihovil Roglić, Joško Juričić, Silvana Smojver Ježek, Dinko Stančić-Rokotov, Ivica Mažuranić, Suzana Kukulj, Krešimir Dolić, Dragan Arar, Melita Kukuljan, Eduard Vrdoljak

Rak pluća najučestalija je zloćudna bolest u muškaraca, a pri vrhu je učestalosti i u žena. Među oboljelima 15% čine bolesnici s rakom pluća malih stanica. S obzirom na agresivnu prirodu ove bolesti i lošu prognozu, vrlo je važno definirati i implementirati standardizirani pristup dijagnostičkoj obradi, liječenju, kao i praćenju ovih bolesnika. Metode liječenja uključuju kemoterapiju, radioterapiju i, rijetko, kirurgiju ovisno o stadiju bolesti i općem stanju bolesnika.

Članak


AMBULANTNA KIRURGIJA DNEVNE BOLNICE KIRURŠKE KLINIKE


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Anko Antabak, Ira Fabijanić, Željka Gajdek, Igor Jelaska, Dino Papeš, Krešimir Bulić, Damir Halužan, Marko Bogović, Stanko Ćavar, Tomislav Luetić, Ivan Romić

Jednodnevna i ambulantna kirurgija dva su modaliteta izvanbolničkog liječenja koje se provodi u dnevnoj kirurškoj bolnici. Svrha ovog istraživanja, provedenog u Dnevnoj bolnici Kirurške klinike, bila je prikupiti i analizirati pokazatelje strukture bolesnika, dijagnoza, učinjenih zahvata i organizacije ambulantne kirurgije. Studija analizira 3409 ambulantnih kirurških zahvata i histoloških dijagnoza odstranjenog tkiva kod 2736 bolesnika (1457 ženskog i 1279 muškog spola). Specijalist dermatolog uputio je 408 (14,9%) bolesnika, a ostali su došli prema preporuci liječnika primarne zdravstvene zaštite. Prema uputnoj dijagnozi, benigne promjene imala su 2522 (92%) bolesnika, displastične 47 (2%), a maligne njih 167 (6%). Prosječna životna dob bila je 52,8 godina. Bolesnici s benignom novotvorinom bili su znatno niže prosječne dobi (44,2) od onih s malignom (66,5). Najčešća uputna dijagnoza bila je D22 – melanocitni madež. Od ukupno 38, deset najčešćih čini 87% svih uputnih dijagnoza. Prema 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-10), to su: D22 (33,9%), D23 (21,3%), D21 (13,4%), D17 (6,9%), D21.0 (3,2%), C44 (2,4%), D21.1 (1,7%), L02 (1,6%), L08 (1,6%) i B07 (1,3%). Od kirurških postupaka najčešće su izvođeni ekstirpacija, ekscizija i biopsija pigmentne promjene ili novotvorine kože. Kada su ambulantni zahvati rađeni zbog sumnje na benignu bolest, patohistološka je dijagnoza potvrdila 94,6% uputnih i samo 48% sumnji na malignu novotvorinu. Od bolesnika upućenih s dijagnozom benigne novotvorine 114 (4,5%) imalo je maligni tumor kože. Malignih novotvorina ukupno je bilo 219 (8,0%), a melanoma 24 (0,8%). Od ukupno 16 anatomskih regija ljudskog tijela tri čine 56% svih lokalizacija izvođenja zahvata. To su leđa (750), glava (520) i prsište (260). Zahvate je radilo dvadeset i dvoje liječnika različitih specijalizacija, najčešće specijalisti opće kirurgije (64,2%). Specijalisti plastične i rekonstruktivne kirurgije ukupno su operirali 458 (16,0%) bolesnika. Dječji kirurzi operirali su 381 (13,9%), a ostali 130 (4,8%) bolesnika. Ambulantna je kirurgija kirurgija kože, potkožja i mekih tkiva koja su redovito zahvaćena benignim tumorima ili pigmentnim promjenama, pretežito lokaliziranim na trupu i glavi. Samo je 43,8% bolesnika s dokazanim malignitetom bilo klinički prepoznato, što uz veću pojavnost malignih histoloških (8%) nego uputnih dijagnoza (6%) upućuje da dobar dio bolesnika nije prošao temeljit dijagnostički postupak.

Članak


UTJECAJ GESTACIJSKE DOBI I BROJA PREGLEDA FETALNOM EHOKARDIOGRAFIJOM NA POBOLJŠANU DIJAGNOSTIKU PRIROĐENIH SRČANIH BOLESTI KOD FETUSA


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Rea Levicki, Slavica Sović, Ivan Malčić

Deskriptivno istraživanje: Utjecaj gestacijske dobi i broja pregleda fetalnom ehokardiografijom na poboljšano otkrivanje prirođenih srčanih bolesti kod fetusa. Prema literaturi, fetalna ehokardiografija (FE) ima najveću dijagnostičku osjetljivost za srčane bolesti fetusa između 22. i 24. tjedna gestacije. Osjetljivost pretrage ovisi o vremenu pretrage, iskustvu dijagnostičara, vrsti srčane bolesti i broju pregleda pojedine trudnice. Cilj našeg istraživanja jest odrediti najpogodnije vrijeme za FE respektirajući indikacijske smjernice te moguću potrebu za većim brojem pregleda radi povećanja senzitivnosti pretrage u prenatalnom otkrivanju srčanih bolesti. Želimo dati vlastiti doprinos povećanju senzitivnosti FE-a. Rezultati: Istraživanje je učinjeno na uzorku od 1380 trudnica koje su pregledane u Fetalnoj kardiološkoj ambulanti Kliničkoga bolničkog centra (KBC) Zagreb u razdoblju od 1. 1. 2012. do 1. 1. 2015. Učinjen je 2001 pregled (neke su trudnice pregledane 2 i više puta), što čini godišnji prosjek od 600 do 670 pregleda. Većinu indikacija određivali su opstetričari, manji dio uputili su reumatolozi, genetičari ili drugi supspecijalisti, dok je dio trudnica tražio pregled prema vlastitoj želji. Pozitivan nalaz PSG-a ili druge srčane bolesti imalo je 14,2% trudnica, odnosno 196 fetusa. Najveći broj grješaka u našem istraživanju otkriven je u indikacijskom razdoblju od 22. do 28. i od 32. do 36. gestacijskog tjedna (64 + 57 = 121 ili 61,7%). Kod većine je patološki nalaz utvrđen na prvom pregledu, a kod 27 trudnica (10,3%) na 2. ili 3. pregledu. Zaključak: U rizičnoj skupini trudnica FE bi trebalo prvi put raditi između 22. i 28. gestacijskog tjedna, a drugi put nakon navršenoga 32. tjedna gestacije. Da bismo postigli optimalnu senzitivnost pretrage, svaku trudnicu valjalo bi pregledati najmanje dva puta. Trudnice sa sistemskim bolestima vezivnog tkiva valja predložiti za FE prije navršenoga 15. tjedna trudnoće.

Članak


PRVA BIOPSIJA MOZGA U HRVATSKOJ VOĐENA NEURONAVIGACIJOM


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Lijekovi i metode

Autori: Krešimir Rotim, Tomislav Sajko, Ilijana Šumonja

U članku predstavljamo biopsiju mozga vođenu neuronavigacijom, prvi put izvedenu u Republici Hrvatskoj. Napredak tehnologije donosi nam mogućnost uzimanja uzoraka bez uporabe stereotaktičkog okvira, kontrolirajući položaj biopsijske igle s pomoću neuronavigacijskog uređaja. Pri izvođenju biopsije bez fiksnog okvira rabili smo kirurški navigacijski sustav Medtronic StealthStation® S7®. Zglobni krak Vertek® i uređaj za precizno usmjeravanje upotrijebljeni su za rigidnu i preciznu fiksaciju trajektorija igle. Biopsija bez uporabe stereotaktičkog okvira, pod kontrolom neuronavigacije, pokazala se pouzdanom metodom u pogledu vizualizacije prilikom planiranja trajektorija, uz mogućnost odabira višestrukih ciljnih točaka biopsije, a iziskuje manje vremena od biopsije uz uporabu stereotaktičkog okvira.

Članak


DIJAGNOSTIČKA METODA NAVIGACIJSKE TRANSKRANIJALNE MAGNETSKE STIMULACIJE (NTMS) U PREOPERATIVNOME NEUROKIRURŠKOM PLANIRANJU OPERACIJE ELOKVENTNIH REGIJA KORE MOZGA


Broj: 11-12, 2017;
Rubrika: Lijekovi i metode

Autori: Maja Rogić Vidaković, Zoran Đogaš

Kirurško uklanjanje tumora mozga smještenih u elokventnim regijama mozga često je povezano s visokim rizikom od izazivanja postoperativnih deficita. Preoperativne tehnike koje pomažu neurokirurgu u planiranju operacije jesu funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI) i odnedavno navigacijska transkranijalna magnetska stimulacija (nTMS) koja se sve učestalije rabi na neurokirurškim klinikama u svijetu. U literaturi postoje dokazi o visokom stupnju anatomske i funkcionalne točnosti metode TMS-a u mapiranju mozga. U ovome preglednom radu opisuju se metoda i načela rada nTMS-a te obrazlažu dokazi koji pokazuju vrijednost preoperativne pretrage nTMS-om u kliničkoj praksi radi očuvanja motoričkih i govorno-jezičnih funkcija mozga od ozljeda koje mogu nastupiti tijekom resekcije tumora ili epileptičkog žarišta.

Članak