SMJERNICE ISKRA ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE PROSTATITISA – HRVATSKE NACIONALNE SMJERNICE


Broj: 9-10, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Višnja Škerk, Goran Štimac, Ognjen Kraus, Jasmina Vraneš, Edita Sušić, Suzana Bukovski, Tvrtko Hudolin, Željko Kaštelan, Vesna Mađarić, Alemka Markotić, Suzana Mimica Matanović, Dragan Soldo, Dalibor Vukelić, Arjana Tambić Andrašević

Smjernice se odnose na klasifikaciju, dijagnostiku i liječenje sindroma prostatitisa. Njihov su cilj standardizacija, izjednačavanje i optimalizacija dijagnostike, liječenja i praćenja bolesnika s prostatitisom koji će dovesti do poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite ovih bolesnika te promovirati racionalnu potrošnju antibiotika. Namijenjene su ponajprije liječnicima opće prakse i specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske (RH) imenovalo je članove Radne grupe za izradu smjernica namijenjenih dijagnostici i liječenju prostatitisa. Smjernice se temelje na dokazima iz sistematski pregledane literature, na lokalnim podacima o osjetljivosti bakterija na antibiotike, na postojećim kliničkim protokolima za dijagnostiku i liječenje prostatitisa, kao i prijedlozima i komentarima kolega liječnika. One su putem tečajeva trajne edukacije široko predstavljene liječnicima obiteljske medicine te specijalistima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama – urolozima, infektolozima, mikrobiolozima i nefrolozima. Završnu verziju smjernica pregledali su i prihvatili članovi Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike. U smjernicama su predstavljene kliničke upute radi standardizacije postupaka i kriterija za postavljanje dijagnoze i liječenje bolesnika s prostatitisom u RH.

Članak


SMJERNICE ZA LIJEČENJE PNEUMONIJA IZ OPĆE POPULACIJE U ODRASLIH


Broj: 7-8, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ilija Kuzman, Neven Rakušić, Rok Čivljak, Ivan Puljiz, Marko Kutleša, Antea Topić, Ivica Mažuranić, Anđelko Korušić, Zlata Ožvačić Adžić, Bruno Baršić, Miroslav Samaržija, Dragan Soldo

Pneumonija iz opće populacije, odnosno stečena izvan bolnice vrlo je česta bolest uzrokovana brojnim mikro­organizmima s različitom kliničkom pojavnošću, težinom i prognozom te ima važan udio u pobolu i smrtnosti pučanstva s rastućim troškovima liječenja u cijelom svijetu. Izjednačavanje i poboljšanje liječenja odraslih bolesnika propisuju smjernice mnogih institucija i profesionalnih udruženja. Sve moderne smjernice za liječenje pneumonija iz opće populacije ­temelje se na kliničkoj dijagnozi pneumonije potvrđene rendgenskom slikom pluća i empirijskom izboru antibiotika. Poput ostalih najpoznatijih (američke, europske, britanske), naše smjernice s racionalnim pristupom baziraju se na procjeni težine bolesti, dobi bolesnika, popratnim kroničnim bolestima, rizičnim čimbenicima i epidemiološkim podatcima. Na osnovi težine bolesti propisuju dijagnostičke i terapijske postupke prema mjestu zbrinjavanja pneumonija: ambulantno, na bolničkom odjelu, odnosno u jedinicama za intenzivno liječenje. Liječenje pneumonija antibiotikom treba započeti odmah, odnosno u roku od četiri sata nakon postavljanja kliničke dijagnoze. Parenteralna primjena antibiotika može se zamijeniti peroralnom najčešće 48 – 96 sati od početka liječenja, čak i u bolesnika s težim oblikom bolesti ako su zadovoljeni krite­riji. Cijepljenje protiv influence i pneumokokne bolesti preporučuje se svim osobama s povišenim rizikom. U izradi smjernica sudjelovali su ekspertni predstavnici pet relevantnih društava HLZ-a i Hrvatskoga torakalnog društva te Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje infektivnih bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Namijenjene su liječnicima obiteljske medicine i specijalistima različitih struka koji liječe bolesnike s pneumonijom ambulantno ili u bolnici.



Članak


SMJERNICE ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE PRIMARNE IMUNOSNE TROMBOCITOPENIJE U ODRASLIH


Broj: 7-8, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Silva Zupančić-Šalek, Dražen Pulanić, Slobodanka Ostojić-Kolonić, Vlatko Pejša, Toni Valković, Damir Nemet

Radna skupina za bolesti hemostaze i tromboze Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KROHEM), Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za nasljedne i stečene bolesti hemostaze te Hrvatsko hematološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora izradili su Hrvatske smjernice za dijagnostiku i liječenje odraslih bolesnika s primarnom imunosnom trombocitopenijom (ITP). Detaljnim kliničkim i laboratorijskim pregledom treba isključiti niz čestih uzroka sekundarne trombocitopenije. Predlaže se individualizirani pristup liječenju, gdje se odluka o početku aktivnog liječenja temelji na ozbiljnosti i riziku od krvarenja, broju trombocita, životnom stilu, dobi bolesnika i komor­biditetima. Prva linija terapije ITP-a jesu glukokortikoidi, s primjenom intravenskih imunoglobulina ili bez nje. U drugoj terapijskoj liniji predlaže se splenektomija ili liječenje agonistima trombopoetinskih receptora. Kod splenektomiranih ­bolesnika s relapsom ITP-a preporučuje se liječenje agonistima trombopoetinskih receptora. Alternativno se sugerira mogućnost primjene rituksimaba i drugih imunosupresiva u drugoj ili kasnijoj terapijskoj liniji.

Članak


ALAT ZA OBJAVU KLINIČKIH SMJERNICA: DOKUMENT RIGHT


Broj: 7-8, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Yaolong Chen, Kehu Yang, Ana Marušić, Amir Qaseem, Joerg J. Meerpohl, Signe Flottorp, Elie A. Akl, Holger J. Schünemann, Edwin S.Y. Chan, Yngve Falck-Ytter, Faruque Ahmed, Sarah Barber, Chiehfeng Chen, Mingming Zhang, Bin Xu, Jinhui Tian, Fujian Song, Hongcai Shang, Kun Tang, Qi Wang, Susan L. Norris

Kvaliteta objavljenih kliničkih smjernica često je niska te ne postoje široko prihvaćene upute ili standardi za takav oblik publikacije u zdravstvenoj skrbi. Međunarodna radna skupina RIGHT (Reporting Items for practice Guidelines in HealThcare) uspostavljena je radi rješavanja tog problema. Grupa je pratila postojeći radni okvir za razvoj smjernica ­namijenjenih prikazu rezultata zdravstvenih istraživanja i pristupu mreži EQUATOR (Enhancing the QUAlity and Transparency Of health Research). Sastavljen je popis za provjeru i dokument s objašnjenjima i argumentima. Popis za provjeru RIGHT sastoji se od 22 elementa koje smatramo nužnima za dobro sastavljene kliničke smjernice: osnovni podaci (ele­menti 1 do 4), povjesnica (elementi 5 do 9), dokazi (elementi 10 do 12), preporuke (elementi 13 do 15), vrjednovanje i kontrola kvalitete (elementi 16 i 17), financiranje, izjava o upravljanju i upravljanje sukobom interesa (elementi 18 i 19) i ostale informacije (elementi 20 do 22). Popis za provjeru RIGHT može pomoći autorima u razvoju smjernica, urednicima časopisa i stručnim recenzentima pri njihovu razmatranju za objavu, a zdravstvenim djelatnicima u razumijevanju i primjeni smjernica.

Članak


SMJERNICE ZA GENETIČKO SAVJETOVANJE I TESTIRANJE NA NASLJEDNI RAK DOJKE I JAJNIKA


Broj: 5-6, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ana Borovečki, Marijana Braš, Boris Brkljačić, Nina Canki-Klain, Natalija Dedić Plavetić, Blaženka Grahovac, Herman Haller, Nataša Jokić Begić, Iva Kirac, Sonja Levanat, Višnja Matković, Paula Podolski, Ilona Sušac, Mario Šekerija, Ljiljana Šerman, Marina Šprem Goldštajn, Rado Žic, Tamara Žigman

Tijekom posljednjih desetljeća svjedoci smo velikog napretka u izvedivosti i kliničkoj iskoristivosti genetičkog testiranja kod nasljednih karcinoma. Nasljedni karcinomi dojke i jajnika najčešće su posljedica mutacija u genima BRCA1 i BRCA2. Ovim smjernicama obuhvatili smo kriterije za upućivanje pacijenata na genetičko savjetovanje i testiranje; kriterije za upućivanje zdravih pojedinaca na prediktivno testiranje ako nije moguće testiranje oboljelog člana obitelji; postupak genetičkog savjetovanja prije i nakon testiranja; nalaz testiranja, kategorije nalaza i razine rizika; preporuke za daljnje praćenje osoba s povišenim rizikom; kemoprevenciju i profilaktičku kirurgiju kod nositelja/-ica patogenih mutacija gena BRCA 1 i BRCA 2; očuvanje reproduktivne funkcije u žena oboljelih od raka dojke i nositeljica mutacija BRCA i pristanak informiranog bolesnika na genetičko testiranje. Smjernice su namijenjene svim specijalistima koji su na bilo koji način uključeni u zbrinjavanje oboljelih od nasljednih karcinoma dojke i jajnika, a sastavila ih je radna skupina prema podacima iz relevantne medicinske literature te kliničkim iskustvima članova radne skupine.

Članak


SMJERNICE ZA RANO PREPOZNAVANJE, DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU NEUROGENE OROFARINGEALNE DISFAGIJE


Broj: 5-6, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Zdravka Poljaković, Dinah Vodanović, Darija Vranešić Bender, Dina Ljubas Kelečić, Katarina Starčević, Zdravko Kolundžić, Marina Bedeković Roje, Mihael Mišir, Sanja Habus, Željko Krznarić

Smjernice za rano prepoznavanje, dijagnostiku i terapiju neurogene orofaringealne disfagije nastale su suradnjom kliničara različitih disciplina koji se bave brojnim aspektima skrbi o bolesnicima s neurogenom orofaringealnom disfagijom (NOD). U izradi smjernica sudjelovali su predstavnici Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ-a), Hrvatskoga neurološkog društva HLZ-a, Hrvatskoga gastroenterološkog društva i Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Smjernice imaju cilj povećati svijest o NOD-u koji se javlja kod akutnih i kroničnih neuroloških bolesti, posebice kod moždanog udara, ekstrapiramidnih bolesti, neuromuskularnih i demijelinizacijskih bolesti te demencija. Nadalje, smjernice donose detaljan opis dijagnostike disfagije te preporučuju osnivanje multidisciplinarnog tima za disfagiju u kojem sudjeluju neurolozi, internisti, logopedi, dijetetičari, farmaceuti i medicinske sestre s posebnim kompetencijama na području NOD-a. Educirani član tima provodi dijagnostiku i rehabilitaciju u skladu s provjerenim alatima, klasifikacijama i kategorizacijama prikazanim u ovim smjernicama kako bi se omogućilo sustavno i izjednačeno postupanje. Smjernice donose i detaljne algoritme uvođenja nutritivne potpore – od primjene hrane promijenjene teksture, pravilne hidracije do artificijalne prehrane (enteralne i parenteralne).

Članak


SMJERNICE ZA LIJEČENJE STENOZE KAROTIDNE ARTERIJE


Broj: 3-4, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ivan Cvjetko, Miljenko Kovačević, Sani Penović, Marko Ajduk, Hrvoje Palenkić, Lidija Erdelez, Krešimir Pinotić, Andrija Škopljanac-Mačina, Ivo Lovričević, Mladen Petrunić

Stenoza unutarnje karotidne arterije povećava rizik od moždanog udara. Velike randomizirane studije pokazale su da karotidna endarterektomija (engl. carotid endarterectomy – CEA) ima važnu ulogu u prevenciji moždanog udara te da se kod operiranih bolesnika smanjuje rizik i dugoročno poboljšava kvaliteta života. Tijekom posljednjeg desetljeća metoda postavljanja stenta u karotidnu arteriju (engl. carotid artery stenting – CAS) razvila se kao način liječenja ekstrakranijalne stenoze karotide. Ideja je da se karotidna endarterektomija zamijeni manje invazivnim postupkom koji je poštedniji za bolesnika, a s jednakim rezultatima liječenja (što tek treba potvrditi randomiziranim studijama). Zahvat izvode liječnici različitih specijalnosti poput vaskularnih kirurga, općih kirurga, neurokirurga, kardiologa, radiologa i sl.1 Stoga su smjernice namijenjene potonjima radi zauzimanja jedinstvenog stajališta o liječenju bolesnika sa znatnim suženjem unutarnje karotidne arterije. Dodatak smjernicama jest dio koji se odnosi na CEA-u do 2 tjedna nakon moždanog udara te indikacija za liječenje restenoze nakon CEA-e ili CAS-a. Članovi Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju (HDVK) prihvatili su izložene smjernice na stručnom sastanku HDVK u Vodicama u svibnju 2016. god. Njihova izrada nije bila financijski potpomognuta. Smjernice su namijenjene ponajprije vaskularnim kirurzima i interventnim radiolozima koji provode invazivno liječenje bolesnika sa znatnim suženjem unutarnje karotidne arterije radi zauzimanja jedinstvenog stajališta.

Članak


SMJERNICE ZA DIJAGNOZU I LIJEČENJE BOLESNIKA S MIJELODISPLASTIČNIM SINDROMOM


Broj: 1-2, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Njetočka Gredelj Šimec, Gordana Kaić, Anita Škrtić, Zoran Šiftar, Ružica Lasan-Trčić, Toni Valković, Biljana Jelić Puškarić, Inga Mandac Rogulj, Viktor Zatezalo, Damir Nemet, Slobodanka Ostojić Kolonić

Radna skupina za mijelodisplastični sindrom Hrvatske kooperativne grupe za hematološke bolesti (KROHEM), Referalni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za dijagnostiku i liječenje mijelodisplastičnog sindroma te Hrvatsko hematološko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora izradili su hrvatske smjernice za dijagnozu i liječenje mijelodisplastičnog sindroma (MDS). MDS je heterogena grupa klonskih bolesti matične hematopoetske stanice karakteriziranih neučinkovitom hematopoezom, displazijom, citopenijom i rizikom od transformacije u akutnu mijeloičnu leukemiju (AML). Dijagnoza se postavlja na temelju morfoloških karakteristika stanica hematopoeze uz nadopunu citogenetskom analizom i imunofenotipizacijom koštane srži. Zbog velikih razlika u prirodnom tijeku bolesti, odnosno u vremenu do progresije u AML i u očekivanom preživljenju razvijeno je više sustava bodovanja kojima se određuje stupanj rizika od bolesti. Liječenje pacijenta s MDS-om temelji se na stupnju rizika od bolesti i individualnom riziku od liječenja.



Članak


PRAĆENJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA – KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-a IV. dio: planocelularni rak glave i vrata, rak jednjaka, rak želuca, rak debelog i završnog crijeva


Broj: 1-2, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Autori uime HDIO-a: Tajana Silovski, Stjepko Pleština, Borislav Belev, Renata Dobrila Dintinjana, Sven Kurbel, Darko Županc, Danko Velemir Vrdoljak, Mate Škegro, Marina Vidović, Robert Šeparović, Damir Vrbanec

Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno većina preporuka za praćenje nije temeljena na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika, nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s planocelularnim rakom glave i vrata, rakom jednjaka, rakom želuca te rakom debelog i završnog crijeva.

Članak


PRAĆENJE ONKOLOŠKIH BOLESNIKA – KLINIČKE PREPORUKE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA INTERNISTIČKU ONKOLOGIJU HLZ-a V. dio: melanom, sarkomi, tumori središnjega živčanog sustava, rak pluća


Broj: 1-2, 2017;
Rubrika: Smjernice

Autori: Autori uime HDIO-a: Davorin Herceg, Marko Jakopović, Natalija Dedić Plavetić, Miroslav Samaržija, Branka Čučević, Davor Mijatović, Igor Nikolić, Dragan Trivanović, Robert Šeparović, Damir Vrbanec

Liječenje onkoloških bolesnika mora se temeljiti na multidisciplinarnom pristupu, a provodi se u specijaliziranim onkološkim centrima. Nakon završetka specifičnog onkološkog liječenja daljnje praćenje uglavnom provode onkolozi, ali je uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sve važnija i potrebno ju je jasno definirati. Trenutačno većina preporuka za praćenje nije temeljena na prospektivnim studijama, već se zasniva na stručnim mišljenjima pojedinih onkoloških centara ili specijalista. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju (HDIO) ovim preporukama želi standardizirati i racionalizirati dijagnostičke postupke u praćenju onkoloških bolesnika, nakon završetka primarnog liječenja, u bolesnika s melanomom, sarkomima, tumorima središnjega živčanog sustava te rakom pluća.

Članak