SMJERNICE ZA ZBRINJAVANJE HIPERGLIKEMIJE U ODRASLIH HOSPITALIZIRANIH BOLESNIKA


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ivan Gornik, Dario Rahelić, Ino Husedžinović, Vladimir Gašparović, † Dragutin Ivanović, Željko Krznarić, Ivana Pavlić-Renar

Uvod: cilj je bio ustanoviti smjernice za zbrinjavanje hiperglikemije u odraslih bolesnika hospitaliziranih na odjelima i u jedinicama intenzivne skrbi. Sudionici: Radna skupina koja donosi Smjernice ima dva suvoditelja, a članovi su joj predstavnici stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. Dokazi: Ove Smjernice su derivirane iz smjernica međunarodnih stručnih društava. Dokazi su evaluirani prema GRADE sustavu (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz razinu dokaza opisuje i snagu preporuke. Proces donošenja odluka: Radna skupina je konsenzusom donijela prijedlog Smjernica koji je poslan stručnim društvima HLZ-a na reviziju. Završni oblik smjernica prihvaćaju sva uključena stručna društva.Zaključak: Hiperglikemija je česta, ozbiljna i zahtjevna komplikacija hospitaliziranih bolesnika. Rezultati objavljenih ispitivanja ukazuju na smanjenje morbiditeta i mortaliteta uz kontrolu glikemije. Implementacija standardiziranih protokola koji promoviraju upotrebu bazal-bolus terapiju inzulinom je najvažnija mjera za zbrinjavanje hiperglikemije u bolničkim uvjetima. Ove smjernice su skup racionalnih i provedivih preporuka i prijedloga.



Članak


SAMOUBOJSTVA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE U PRIJERATNOM, RATNOM I PORATNOM RAZDOBLJU TE RAZDOBLJU EKSPANZIJE I RECESIJE


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Vinko Čatipović, Elvira Koić, Duška Šklebar

Na uzorku od 1134 samoubojstva izvršena u razdoblju od 1988. do 2011. godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije analizirani su broj samoubojstava, način, mjesto i vrijeme izvršenja, spol, dob i vjerojatni motiv, uz usporedbu rezultata razdoblja Domovinskog rata, prijeratnog i poslijeratnog razdoblja te razdoblja ekonomske ekspanzije i recesije. Rezultati istraživanja pokazuju porast stope samoubojstava u vrijeme rata te izostanak porasta stope samoubojstava u vrijeme recesije. Dobno standardizirana stopa samoubojstava za sve dobne skupine kontinuirano je viša od hrvatskog prosjeka. U ukupnom uzorku 3,53% samoubojstava počinile su maloljetne osobe. Najčešći način izvršenja je vješanje. Većina samoubojstava izvršena je u jutarnjim satima, u proljetnim mjesecima, u zatvorenim objektima (kuća, gospodarske zgrade), najčešći vjerojatni motiv samoubojstva jest bolest. Promatrano po razdobljima stopa samoubojstava najviša je u ratnom razdoblju, uz porast broja samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem i eksplozivnim sredstvima te samoubojstava izvršenih izvan objekta stanovanja. U razdoblju ekspanzije i recesije bilježimo pomak samoubojstava prema dobnim skupinama pedesetih godina. Omjer samoubojstava muškaraca i žena najviši je u kriznim razdobljima.



Članak


PRIJELOM LUBANJSKIH KOSTIJU I KEFALHEMATOM U NOVOROĐENČETA – PRIKAZ BOLESNIKA


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Zora Zakanj

Prijelomi lubanjskih kostiju i kefalhematom u novorođenčadi ubrajaju se u skupinu porođajnih ozljeda glave i vrata, na koje otpada 11,4 – 15% od ukupnog broja porođajnih ozljeda. Prikazali smo prijelom parijetalnih kostiju u novorođenčeta, udružen sa zatiljnim kefalhematomom. Novorođenče je imalo prolazne i blage neurološke simptome: povraćanje i promjenu mišićnog tonusa. Kliničkim pregledom utvrđen je pozitivan »ping-pong« fenomen, kraniogramom je potvrđen prijelom parijetalnih kostiju i prikazan kefalhematom, a ultrazvučna (UZ) pretraga mozga pokazala je peri-interventrikularno krvarenje II. stupnja. Nakon nestanka kliničke simptomatologije u novorođenčeta zamijećeno je potpuno koštano cijeljenje krajem drugog tjedna života, uz uredan kasniji perinatalni tijek. Uspješnom oporavku od ozljede pridonosi sposobnost brzoga koštanog modeliranja i remodeliranja te plastičnost mozga. Važno je daljnje interdisciplinarno praćenje takvog djeteta.



Članak


ASTMA POTAKNUTA NAPOROM U SPORTAŠA – PREGLEDNI ČLANAK


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Pregledi

Autori: Ivana Maloča Vuljanko, Davor Plavec

Profesionalni sportaši često su podvrgnuti treninzima izdržljivosti u okolišu u kojem su kronično izloženi inhalacijskim onečišćivačima/iritansima, alergenima ili hladnom zraku. Ti čimbenici dovode do povećanog rizika od razvoja disfunkcije gornjih i donjih dišnih putova. Upravo je u toj specifičnoj populaciji dijagnoza astme krucijalna zbog potencijalnog učinka ne samo na njihovo opće stanje nego i na natjecateljske sposobnosti. Simptomi astme u vrhunskih sportaša nisu nužno povezani s klasičnim obilježjima astme u općoj populaciji. I drugi klinički entiteti mogu stvarati simptome slične onima u astmi i zbog toga mogu voditi netočnoj dijagnozi i neuspješnu liječenju. Zbog toga je za postavljanje konačne dijagnoze potrebna kombinacija simptoma i pozitivnih laboratorijskih testova. Trenutačno ne postoji dokaz da se postupanje s astmom u sportaša treba razlikovati od postupanja s astmom u nesportaša. Međutim, neka specifična pitanja treba uzeti u obzir u vrhunskih sportaša, poput usklađenosti s pravilima Svjetske antidopinške agencije i Međunarodnog olimpijskog odbora.



Članak


PREVENCIJA KRONIČNIH BOLESTI I STANJA U DJECE – 2. dio: NAGLASCI S XIV. SIMPOZIJA PREVENTIVNE PEDIJATRIJE


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Osvrt

Autori: Maja Batinica, Josip Grgurić, Filip Jadrijević-Cvrlje

Kronično bolesne djece danas je u razvijenim društvima sve više, a zbog modernih terapijskih mogućnosti sve više djece preživljava do odrasle dobi. Duži životni vijek ne znači nužno i bolju kakvoću života. S kronično bolesnim djetetom važan je holistički pristup koji uključuje ne samo ostvarivanje najviših mogućih standarda u dijagnostici i liječenju već i posebnu brigu za prevenciju bolesti. Sve je to važno u tzv. integrativnom pristupu u pomoći djetetu s kroničnim poremećajem, s ciljem postizanja što bolje kakvoće života i što potpunije socijalne integracije. Na XIV. simpoziju preventivne pedijatrije, održanom u Skradu 1. lipnja 2013., razmatrani su, s preventivnoga gledišta, ovi kronični poremećaji u dječjoj dobi: poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, migrenozne glavobolje, bolesti štitnjače, leukemije, cistična fibroza, kronična bubrežna bolest, kronične upalne bolesti jetre, kronične upalne bolesti crijeva, juvenilni idiopatski artritis te kronični sekretorni otitis. Naglašeno je da kada se govori o prevenciji, prilikom razmatranja određene bolesti na umu treba imati tri oblika prevencije – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, a to znači: kako smanjiti pojavnost bolesti, kako je rano otkriti i ispravno liječiti te naposljetku kako poboljšati kakvoću života djeteta s kroničnom bolesti. Kvartarna prevencija, s ciljem smanjenja polipragmazije, uključuje mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rezultata nepotrebnih ili suvišnih intervencija zdravstvenog sustava. Važan je proces i prijenos skrbi o pacijentu iz dječje dobi u odraslu dob. U odrasloj dobi važan je nastavak praćenja i nadzor kroničnog stanja, zbog mogućeg razvoja kasnih posljedica kronične bolesti u djetinjstvu.



Članak