SMJERNICE ZA ZBRINJAVANJE HIPERGLIKEMIJE U ODRASLIH HOSPITALIZIRANIH BOLESNIKA


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Smjernice

Autori: Ivan Gornik, Dario Rahelić, Ino Husedžinović, Vladimir Gašparović, † Dragutin Ivanović, Željko Krznarić, Ivana Pavlić-Renar

Uvod: cilj je bio ustanoviti smjernice za zbrinjavanje hiperglikemije u odraslih bolesnika hospitaliziranih na odjelima i u jedinicama intenzivne skrbi. Sudionici: Radna skupina koja donosi Smjernice ima dva suvoditelja, a članovi su joj predstavnici stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. Dokazi: Ove Smjernice su derivirane iz smjernica međunarodnih stručnih društava. Dokazi su evaluirani prema GRADE sustavu (engl. Grading of Recommendations, Assessment, Development and Evaluation) koji uz razinu dokaza opisuje i snagu preporuke. Proces donošenja odluka: Radna skupina je konsenzusom donijela prijedlog Smjernica koji je poslan stručnim društvima HLZ-a na reviziju. Završni oblik smjernica prihvaćaju sva uključena stručna društva.Zaključak: Hiperglikemija je česta, ozbiljna i zahtjevna komplikacija hospitaliziranih bolesnika. Rezultati objavljenih ispitivanja ukazuju na smanjenje morbiditeta i mortaliteta uz kontrolu glikemije. Implementacija standardiziranih protokola koji promoviraju upotrebu bazal-bolus terapiju inzulinom je najvažnija mjera za zbrinjavanje hiperglikemije u bolničkim uvjetima. Ove smjernice su skup racionalnih i provedivih preporuka i prijedloga.



Članak


SAMOUBOJSTVA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE U PRIJERATNOM, RATNOM I PORATNOM RAZDOBLJU TE RAZDOBLJU EKSPANZIJE I RECESIJE


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Vinko Čatipović, Elvira Koić, Duška Šklebar

Na uzorku od 1134 samoubojstva izvršena u razdoblju od 1988. do 2011. godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije analizirani su broj samoubojstava, način, mjesto i vrijeme izvršenja, spol, dob i vjerojatni motiv, uz usporedbu rezultata razdoblja Domovinskog rata, prijeratnog i poslijeratnog razdoblja te razdoblja ekonomske ekspanzije i recesije. Rezultati istraživanja pokazuju porast stope samoubojstava u vrijeme rata te izostanak porasta stope samoubojstava u vrijeme recesije. Dobno standardizirana stopa samoubojstava za sve dobne skupine kontinuirano je viša od hrvatskog prosjeka. U ukupnom uzorku 3,53% samoubojstava počinile su maloljetne osobe. Najčešći način izvršenja je vješanje. Većina samoubojstava izvršena je u jutarnjim satima, u proljetnim mjesecima, u zatvorenim objektima (kuća, gospodarske zgrade), najčešći vjerojatni motiv samoubojstva jest bolest. Promatrano po razdobljima stopa samoubojstava najviša je u ratnom razdoblju, uz porast broja samoubojstava izvršenih vatrenim oružjem i eksplozivnim sredstvima te samoubojstava izvršenih izvan objekta stanovanja. U razdoblju ekspanzije i recesije bilježimo pomak samoubojstava prema dobnim skupinama pedesetih godina. Omjer samoubojstava muškaraca i žena najviši je u kriznim razdobljima.



Članak


PRIJELOM LUBANJSKIH KOSTIJU I KEFALHEMATOM U NOVOROĐENČETA – PRIKAZ BOLESNIKA


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Zora Zakanj

Prijelomi lubanjskih kostiju i kefalhematom u novorođenčadi ubrajaju se u skupinu porođajnih ozljeda glave i vrata, na koje otpada 11,4 – 15% od ukupnog broja porođajnih ozljeda. Prikazali smo prijelom parijetalnih kostiju u novorođenčeta, udružen sa zatiljnim kefalhematomom. Novorođenče je imalo prolazne i blage neurološke simptome: povraćanje i promjenu mišićnog tonusa. Kliničkim pregledom utvrđen je pozitivan »ping-pong« fenomen, kraniogramom je potvrđen prijelom parijetalnih kostiju i prikazan kefalhematom, a ultrazvučna (UZ) pretraga mozga pokazala je peri-interventrikularno krvarenje II. stupnja. Nakon nestanka kliničke simptomatologije u novorođenčeta zamijećeno je potpuno koštano cijeljenje krajem drugog tjedna života, uz uredan kasniji perinatalni tijek. Uspješnom oporavku od ozljede pridonosi sposobnost brzoga koštanog modeliranja i remodeliranja te plastičnost mozga. Važno je daljnje interdisciplinarno praćenje takvog djeteta.



Članak


ASTMA POTAKNUTA NAPOROM U SPORTAŠA – PREGLEDNI ČLANAK


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Pregledi

Autori: Ivana Maloča Vuljanko, Davor Plavec

Profesionalni sportaši često su podvrgnuti treninzima izdržljivosti u okolišu u kojem su kronično izloženi inhalacijskim onečišćivačima/iritansima, alergenima ili hladnom zraku. Ti čimbenici dovode do povećanog rizika od razvoja disfunkcije gornjih i donjih dišnih putova. Upravo je u toj specifičnoj populaciji dijagnoza astme krucijalna zbog potencijalnog učinka ne samo na njihovo opće stanje nego i na natjecateljske sposobnosti. Simptomi astme u vrhunskih sportaša nisu nužno povezani s klasičnim obilježjima astme u općoj populaciji. I drugi klinički entiteti mogu stvarati simptome slične onima u astmi i zbog toga mogu voditi netočnoj dijagnozi i neuspješnu liječenju. Zbog toga je za postavljanje konačne dijagnoze potrebna kombinacija simptoma i pozitivnih laboratorijskih testova. Trenutačno ne postoji dokaz da se postupanje s astmom u sportaša treba razlikovati od postupanja s astmom u nesportaša. Međutim, neka specifična pitanja treba uzeti u obzir u vrhunskih sportaša, poput usklađenosti s pravilima Svjetske antidopinške agencije i Međunarodnog olimpijskog odbora.



Članak


PREVENCIJA KRONIČNIH BOLESTI I STANJA U DJECE – 2. dio: NAGLASCI S XIV. SIMPOZIJA PREVENTIVNE PEDIJATRIJE


Broj: 11-12, 2014;
Rubrika: Osvrt

Autori: Maja Batinica, Josip Grgurić, Filip Jadrijević-Cvrlje

Kronično bolesne djece danas je u razvijenim društvima sve više, a zbog modernih terapijskih mogućnosti sve više djece preživljava do odrasle dobi. Duži životni vijek ne znači nužno i bolju kakvoću života. S kronično bolesnim djetetom važan je holistički pristup koji uključuje ne samo ostvarivanje najviših mogućih standarda u dijagnostici i liječenju već i posebnu brigu za prevenciju bolesti. Sve je to važno u tzv. integrativnom pristupu u pomoći djetetu s kroničnim poremećajem, s ciljem postizanja što bolje kakvoće života i što potpunije socijalne integracije. Na XIV. simpoziju preventivne pedijatrije, održanom u Skradu 1. lipnja 2013., razmatrani su, s preventivnoga gledišta, ovi kronični poremećaji u dječjoj dobi: poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, migrenozne glavobolje, bolesti štitnjače, leukemije, cistična fibroza, kronična bubrežna bolest, kronične upalne bolesti jetre, kronične upalne bolesti crijeva, juvenilni idiopatski artritis te kronični sekretorni otitis. Naglašeno je da kada se govori o prevenciji, prilikom razmatranja određene bolesti na umu treba imati tri oblika prevencije – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, a to znači: kako smanjiti pojavnost bolesti, kako je rano otkriti i ispravno liječiti te naposljetku kako poboljšati kakvoću života djeteta s kroničnom bolesti. Kvartarna prevencija, s ciljem smanjenja polipragmazije, uključuje mjere za ublažavanje ili izbjegavanje rezultata nepotrebnih ili suvišnih intervencija zdravstvenog sustava. Važan je proces i prijenos skrbi o pacijentu iz dječje dobi u odraslu dob. U odrasloj dobi važan je nastavak praćenja i nadzor kroničnog stanja, zbog mogućeg razvoja kasnih posljedica kronične bolesti u djetinjstvu.



Članak


PRVE HRVATSKE SMJERNICE ZA DIJAGNOSTIKU I LIJEČENJE BOLNIH STANJA VRATNE I PRSNE KRALJEŽNICE MINIMALNO INVAZIVNIM POSTUPCIMA


Broj: 9-10, 2014;
Rubrika: Smjernice

Autori: Karlo Houra, Darko Ledić, Dražen Kvesić, Darko Perović, Ivan Radoš, Leonardo Kapural

Bolni sindromi vratne i prsne kralježnice važni su javnozdravstveni problemi. Troškovi operacijskog liječenja iznimno su visoki, a radno sposobni ljudi s ovim bolestima često svakodnevno izostaju s posla. Kroničnu vratobolju najčešće uzrokuju degenerativne promjene malih zglobova. Cervikobrahijalni sindrom najčešće uzrokuje hernijacija vratnoga intervertebralnog diska. Svaka minimalno invazivna dijagnostička procedura, koja se radi s ciljem identifikacije izvora boli, bolesnika istodobno predodređuje za specifični minimalno invazivni terapijski zahvat. Ako su vratobolja ili bol u prsnoj kralježnici uzrokovane degenerativnim promjenama malih zglobova, tada se, nakon pozitivnih dijagnostičkih blokova, primjenjuju procedure radiofrekventne neuroablacije. Kod boli u vratnoj kralježnici uzrokovanih degenerativnim promjenama intervertebralnog diska bolesnicima se preporučuju intradiskalne dekompresije. U slučajevima kada su akutna vratobolja i radikularna bol bez mišićne slabosti uzrokovane stenozom spinalnog kanala, bolesniku se preporučuju epiduralne steroidne injekcije. Svrha je minimalno invazivnih terapijskih procedura primjenom kortikosteroida i kratkodjelujućega lokalnog anestetika te primjenom radiofrekventne struje bolesnika na duže vrijeme osloboditi boli te mu poboljšati kvalitetu života.



Članak


KLINIČKA OČITOVANJA, DIJAGNOZA I LIJEČENJE PACIJENATA S TEMPORALNIM ARTERITISOM U KLINIČKOME BOLNIČKOM CENTRU RIJEKA


Broj: 9-10, 2014;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Katarina Šarić, Adriana Šemper, Felina Anić, Tatjana Zekić, Mladen Defranceschi, Srđan Novak

Temporalni arteritis kronični je vaskulitis velikih i srednje velikih arterija, koji najčešće zahvaća ogranke karotidnih arterija. Početni su simptomi glavobolja, slabost i umor. U kasnijem tijeku javljaju se osjetljivost vlasišta, nedostatak pulsa i zadebljanja temporalnih arterija, poremećaji vida te klaudikacije čeljusti i udova. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, laboratorijskih nalaza i biopsije temporalne arterije. Lijek izbora su glukokortikoidi. Cilj istraživanja bio je prikazati klinička obilježja, laboratorijske nalaze, terapiju i njezine nuspojave u bolesnika s temporalnim arteritisom u KBC-u Rijeka, metodom retrospektivne analize. Tijekom analiziranog razdoblja liječeno je 18 bolesnika prosječne dobi 73 godine. 100% bolesnika imalo je glavobolju, 78% slabost, umor i povišenu temperaturu, 61% osjetljivost vlasišta, 56% smetnje vida, 39% klaudikacije, 27% zadebljanja u području arterije temporalis te 23% vrtoglavicu. U 62% bolesnika dijagnoza je potvrđena biopsijom temporalne arterije. Svim su bolesnicima kao početna terapija uvedeni glukokortikoidi. Nuspojave glukokortikoida javile su se u 67% bolesnika.



Članak


ANALIZA INFORMACIJSKIH POTREBA I NAČINA UPORABE INFORMACIJSKIH IZVORA NA UZORKU LIJEČNIKA HRVATSKE KLINIČKE BOLNICE


Broj: 9-10, 2014;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Helena Markulin

Liječnici se svakodnevno suočavaju s teškom zadaćom donošenja kliničkih odluka. Koliko će uspješno ispuniti tu zadaću uvelike ovisi o vrijednosti i dostupnosti medicinskih informacija. Da bi se dobio odgovor na pitanje koje su informacijske potrebe i navike liječnika, provedeno je istraživanje u jednoj hrvatskoj kliničkoj bolnici. Istraživanje je provedeno od siječnja 2008. godine do listopada 2009. godine na prigodnom uzorku. Anketni upitnik popunila su ukupno 303 ispitanika. Istraživanje je pokazalo: kada trebaju potpuno novu informaciju, većina ispitanika (56,1%) koristi se medicinskim knjigama i časopisima, 19,5% ispitanika traži mišljenje kolega, a svega 6,7% ispitanika koristi se medicinskim bazama podataka. Nadalje, čak se 62,4% ispitanika uopće ne koristi medicinskim bazama podataka, a samo se 33,9% ispitanika služi medicinskom bazom podataka Medline. Rezultati ovog istraživanja pokazuju, također, da ispitanici ne samo da slabo rabe (svega 3,3% ispitanika pretražuje Cochrane Library) već i nedovoljno poznaju specijalizirane informacijske izvore medicine utemeljene na znanstvenim dokazima.



Članak


KONGENITALNE KORONARNE ARTERIJSKE FISTULE: KLINIČKO I TERAPIJSKO RAZMATRANJE


Broj: 9-10, 2014;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Ivan Malčić, Mia Bertić, Andreas Eicken, Hrvoje Kniewald, Jelena Kašnar-Samprec, Dalibor Šarić, Christian Schreiber, Dorotea Bartoniček, Daniel Dilber

Koronarna je arterijska fistula komunikacija između jedne ili više koronarnih arterija s nekom drugom šupljinom u srcu ili segmentom sistemskog ili pulmonalnog optoka. Arterijska krv iz koronarne krvne žile ulazi u drugi segment preko miokardijalnoga kapilarnog bazena. To su vrlo rijetke anomalije, a učestalost im se procjenjuje na 0,2 – 0,4% svih prirođenih srčanih grješaka. Ipak, one su klinički važne ako su srednje velike ili velike te se očituju nizom kliničkih simptoma kao što su angina pectoris, aritmije, miokardijalni infarkt, endokarditis, progresivna dilatacija, srčana insuficijencija s kardiomiopatijom, plućna hipertenzija, tromboza fistula i razvoj aneurizme s mogućom rupturom. Ovdje prikazujemo šest bolesnika s koronarnom arterijskom fistulom uz opis toka bolesti, dijagnostičkih postupaka i ishoda bolesti. Terapijsko zatvaranje koronarnih fistula preporučuje se kod svih simptomatskih, ali i kod asimptomatskih bolesnika, i to ako postoje značajni laboratorijski znakovi bolesti, u prvom redu rendgenske ili elektrokardiografske abnormalnosti. Transkatetersko zatvaranje koronarnih fistula u novije je vrijeme moguća zamjena kardiokirurškom pristupu i sve se više rabi zahvaljujući većim dijagnostičkim mogućnostima i sve boljim tehnološkim rješenjima. Danas se kod pedijatrijskih bolesnika daje prednost intervencijskom zatvaranju fistula ako je to moguće. Odabir metode ovisi o anatomiji fistule, prisutnosti ili odsutnosti dodatnih defekata te o iskustvu intervencijskog kardiologa ili kardijalnog kirurga. Učinak obiju metoda je dobar ako se uspješno izvedu. U našem je radu prikazano dvoje djece s fistulom između desne koronarne arterije i desne klijetke (RV), jedno dijete s fistulom između LAD-a i RV-a, jedno dijete s fistulom između glavnog stabla lijeve koronarne arterije (LCA) i RV-a, jedno dijete s fistulom između LCA i izlaznog trakta desne klijetke (RVOT-a) i jedno dijete s fistulom između LCA i desne pretklijetke (RA). Ova posljednja (LCA – RA) fistula nije opisana u najnovijoj klasifikaciji anomalija koronarnih krvnih žila kod djece na osnovi MSCT koronarografije pa svoj prikaz smatramo doprinosom novoj klasifikaciji. Uz opise različitih fistula i prikaze intervencijske i kardiokirurške intervencije prikazujemo i rijedak slučaj spontanog zatvaranja tijekom prvih šest mjeseci i ponovnog otvaranja fistule nakon 6 godina između desne koronarne arterije i desne klijetke.



Članak


I PERONEALNE TETIVE POSTOJE, ZAR NE?


Broj: 9-10, 2014;
Rubrika: Pregledi

Autori: Ivan Bojanić, Damjan Dimnjaković, Tomislav Smoljanović

Važan, ali vrlo često zanemarivan uzrok pojave boli u posterolateralnom dijelu gležnja i lateralnom dijelu stopala jesu ozljede i/ili oštećenja peronealnih tetiva. Ako se te ozljede i/ili oštećenja ne prepoznaju i ne liječe, dovode do pojave perzistirajuće boli i znatnih funkcionalnih teškoća. Cilj ovog rada jest dati uvid u regionalnu anatomiju i osvrt na kliničku sliku, kao i opisati trenutačne metode dijagnosticiranja i liječenja nekih češćih ozljeda i oštećenja peronealnih tetiva te upozoriti koje se metode kirurškog liječenja danas savjetuju. U radu se detaljnije osvrće na luksaciju peronealnih tetiva, subluksaciju peronealnih tetiva unutar omotača, tendinopatiju peronealnih tetiva, rupturu peronealnih tetiva te na bolni sindrom peronealne kosti.



Članak