PARIŠKA KLASIFIKACIJA THE PARIS SYSTEM (TPS) FOR REPORTING URINE CYTOLOGY – PRIKAZ DIJAGNOSTIČKIH KATEGORIJA U CITOLOGIJI URINA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Smjernice

Autori: Nives Ljubić, Koraljka Gjadrov Kuveždić, Biljana Jelić Puškarić, Valerija Miličić, Christophe Stemberger, Ankica Vasilj, Karmen Trutin Ostović

U ovom radu prikazujemo Parišku klasifikaciju dijagnostičkih kategorija u citologiji urina. Svjetska je radna skupina za citologiju urina osnovana 2013. godine radi uvođenja izjednačene terminologije i načina izvješta-vanja o nalazu u urološkoj citologiji. Smjernice za citologiju urina pod nazivom The Paris System (TPS) for Reporting Urine Cytology objavljene su 2015. godine, a uključuju specifične dijagnostičke kategorije te pouz-dane citomorfološke kriterije za dijagnostiku lezija prijelaznog epitela. Dijagnostičke kategorije Pariške klasi-fikacije jesu: negativno na karcinom visokog stupnja (engl. Negative for High-Grade Urothelial Carcinoma – NHGUC), atipične stanice prijelaznog epitela (engl. Atypical Urothelial Cells – AUC), suspektno na karcinom prijelaznog epitela visokog stupnja (suspektno) (engl. Suspicious for High-Grade Urothelial Carcinoma – SHGUC), karcinom prijelaznog epitela visokog stupnja (engl. High-Grade Urothelial Carcinoma – HGUC), neoplazma prijelaznog epitela niskog stupnja (engl. Low-Grade Urothelial Neoplasm – LGUN) i drugi maligni primarni i metastatski tumori te različite lezije.

Članak


STANDARDIZIRANI NALAZ CITOLOŠKE ANALIZE URINA – SMJERNICE HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KLINIČKU CITOLOGIJU


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Smjernice

Autori: Nives Ljubić, Christophe Stemberger, Koraljka Gjadrov Kuveždić, Biljana Jelić Puškarić, Valerija Miličić

Radi jasnijeg priopćavanja rezultata citološke analize urina i izjednačavanja terminologije članovi Hrvatskog društva za kliničku citologiju izradili su standardizirani obrazac za priopćavanje nalaza citološke analize urina. Prihvaćene su dijagnostičke kategorije Pariške klasifikacije citologije urina te dodani opisi netumorske problematike urološke citologije. Predviđeno je da nalaz sadržava podatke o pacijentu, vrsti analiziranog uzorka, makroskopski pregled, metode obrade uzorka, primjerenost uzorka, citomorfološki opis i semikvantitativnu procjenu epitelnih i upalnih stanica, mikroorganizme, nestanične elemente, prisutnost i morfologiju eritrocita, dijagnozu prema Pariškoj klasifikaciji, komentar i zaključak te preporuke.

Članak


KARAKTERIZACIJA JETRENIH TUMORA KONTRASTNIM ULTRAZVUKOM: REZULTATI IZ TERCIJARNOG CENTRA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Izvorni rad

Autori: Ivica Grgurević, Tomislav Bokun, Renata Huzjan-Korunić, Mirjana Vukelić-Marković, Boris Brkljačić, Gordana Ivanac, Gorana Aralica, Tajana Štoos-Veić, Anita Lukić, Marko Banić, Milan Kujundžić

Cilj: Prikazati rezultate primjene kontrastnog ultrazvuka (engl. contrast-enhanced ultrasound – CEUS) u tercijarnom centru radi dijagnostičke karakterizacije jetrenih tumora. Bolesnici i metode: Retrospektivno su analizirani rezultati CEUS-a pri definiranju vrste jetrenih tumora u sukcesivno uključenoj kohorti bolesnika (od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2016. godine). Definitivna dijagnoza vrste tumora postavljena je na temelju standardizirane kliničke obrade, što je uključivalo pregled magnetskom rezonancijom i/ili višeslojnim CT-om, tkivno uzorkovanje (biopsija ili citološka punkcija) u slučajevima kada nalaz nije bio jasan te patohistološku analizu reseciranog materijala operiranih bolesnika. Rezultati: U 90 bolesnika (48 M, 42 Ž, 57 ± 15 godina) analizirana su 132 jetrena tumora (68 benignih i 64 maligna), prosječne veličine 30 (8 – 130) mm. Nalaz CEUS-a imao je visoku točnost (senzitivnost 98,44%, specifičnost 83,82%, površina ispod krivulje ROC 0,91) za razlikovanje benignih tumora od malignih. Zaključak: Rezultati našeg Centra potvrđuju visoku dijagnostičku točnost i neškodljivost CEUS-a u karakterizaciji jetrenih tumora.

Članak


PRIKAZ DVAJU BOLESNIKA S IZOLIRANOM NEIJATROGENOM OZLJEDOM ŽUČNOG MJEHURA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Ljiljana Pavošević, Luka Đudarić, Nikola Kopričanec

Izolirane traumatske ozljede žučnog mjehura relativno su rijetka stanja koja mogu ugroziti život. U ovome radu prikazujemo dva bolesnika s izoliranom ozljedom žučnog mjehura i njihovu bolničku obradu, s naglaskom na doprinosu radiološke dijagnostike. Slikovne metode radiološke dijagnostike (ultrazvuk, višeslojna kompjutorizirana tomografija) imaju važno mjesto tijekom svih faza u bolničkom zbrinjavanju bolesnika s traumatskom ozljedom žučnog mjehura.

Članak


SVJETLOSTANIČNI PAPILARNI KARCINOM BUBREŽNIH STANICA U BOLESNIKA S UROTELNIM PAPILARNIM KARCINOMOM BUBREŽNE NAKAPNICE – PRIKAZ BOLESNICE


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Vjekoslav Andrić, Monika Ulamec, Danijel Justinić, Božo Krušlin

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), najčešći histološki tipovi karcinoma bubrega, podrijetla epitela bubrežnih tubula, jesu svjetlostanični, papilarni i kromofobni. U najnoviju SZO-ovu klasifikaciju uvršteni su i novi, mnogo rjeđi histološki tipovi bubrežnih karcinoma epitelnog podrijetla kao što su tubulocistični, karcinom povezan sa stečenom cističnom bolesti bubrega, karcinom povezan s MiT-translokacijom, karcinom povezan sa sindromom hereditarne leiomiomatoze te svjetlostanični papilarni karcinom bubrežnih stanica. Posljednji spomenuti histološki je građen od svijetlih epitelnih tumorskih stanica koje formiraju tubule i papile te čije su jezgre karakteristično linearne i udaljene od bazalne membrane. Tumor pokazuje specifičan imunohistokemijski profil i indolentnog je tijeka. Ovdje donosimo prikaz bolesnice sa sinkronim svjetlostaničnim papilarnim karcinomom bubrežnih stanica, koji je nađen slučajno pri pregledu uzorka nefrektomije zbog urotelnog karcinoma (karcinoma prijelaznog epitela) nakapnice.

Članak


ANGIOSARKOM DESNE PRETKLIJETKE KAO UZROK TAMPONADE SRCA I LETALNOG ISHODA U TRIDESETTROGODIŠNJE BOLESNICE – PRIKAZ NALAZA OBDUKCIJE


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Tihana Džombeta, Marija Milković Periša, Tanja Leniček, Davor Tomas, Božo Krušlin

Iznenadna smrt najčešće nastaje kao posljedica oštećenja kardiovaskularnog sustava, ponajprije zbog koronarne bolesti ili kardiomiopatije, a izuzetno rijetko može biti uzrokovana primarnim tumorom srca. Tri četvrtine primarnih novotvorina srca čine benigni tumori, a četvrtinu maligni koji su redovito sarkomi i rijetko limfomi. Najčešći histološki tip primarnog sarkoma srca jest angiosarkom, obično smješten u desnom atriju ili rjeđe u perikardu. U ovom radu prikazujemo slučaj bolesnice koja je primljena u teškom općem stanju, pod sumnjom na septički šok, a preminula je nekoliko sati nakon prijma. Obdukcijom je nađen tumor desne pretklijetke koji je, prema morfološkim i imunohistokemijskim karakteristikama, odgovarao angiosarkomu. Infiltracija epikarda i krvarenje u perikardijalnu šupljinu doveli su do tamponade srca i smrti. Uz prikaz bolesnice rad pruža kratki pregled epidemioloških i kliničkih značajka te mogućnosti dijagnostike i liječenja primarnog angiosarkoma srca.

Članak


ETIKA U TRANSPLANTACIJI SOLIDNIH ORGANA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Lada Zibar, Iva Ižaković, Marin Kuharić

Transplantacijska etika (TE) određena je brojnim povijesnim, filozofskim, znanstvenim, medicinskim, pravnim, sociološkim i ekonomskim čimbenicima. Nacionalne posebnosti Republike Hrvatske (RH) u ovom se području temelje na zavidnom uspjehu u transplantaciji (TX) solidnih organa i uređenoj relevantnoj legislativi koja pogoduje ovom uspjehu. Tako problemi nedostatka organa za TX, doniranja, dodjele i pravedne raspodjele nisu važne teme TE-a u RH, ali globalno ostaju vodeća etička područja u TX-u. U RH je na snazi uzorit Zakon o presumptivnom pristanku na doniranje organa nakon smrti (tzv. zakon opt-out, jer se izjašnjavanje traži za „biti izvan – out” mogućih darovatelja). Nepoznavanje zakona opt-out o doniranju organa nakon moždane smrti, vrijedećega u RH, neusklađenost s običajima i odredbom Kodeksa medicinske etike i deontologije o traženju suglasnosti obitelji za doniranje organa nakon moždane smrti te nedovoljno regrutiranje kandidata za TX u nas se nameću kao sporne etičke teme. Budućnost predviđa mogućnost TX-a organom nehumanog podrijetla kao što je onaj uzgojen u svinjskom organizmu, što otvara nova etička područja i za RH i za ostatak svijeta.

Članak


NASTAVA KEMIJE I BIOKEMIJE NA MEDICINSKOM FAKULTETU U ZAGREBU U DOBA FRANA BUBANOVIĆA


Broj: 5-6, 2018;
Rubrika: Iz Hrvatske medicinske prošlosti

Autori: Vladimir Damjanović, Kristina Mlinac-Jerković, Svjetlana Kalanj-Bognar, Jasna Lovrić

Prije točno sto godina, u sklopu tek osnovanoga Medicinskog fakulteta u Zagrebu, utemeljen je Zavod za kemi-ju i biokemiju. Njegov utemeljitelj, prvi predstojnik, kao i nastavnik bio je profesor Fran Bubanović. Od te davne 1918. godine u Zavodu se kontinuirano provodi naobrazba budućih liječnika iz medicinske kemije i biokemije. Ovim radom želimo dati uvid u nastavnu aktivnost koja se obavljala u Zavodu tijekom četrdesetak godina Bubanovićeve sveučilišne karijere. Neizmjeran je doprinos profesora Bubanovića načinjen ne samo u ranom početku nastavne aktivnosti Zavoda nego i u dugogodišnjoj organizaciji i vođenju nastave i Zavoda, kao i na izdavanju fakultetske stručne i nastavne literature iz područja kemije. Smatramo da je profesor Bubanović svojim predanim radom ostavio traga na mnogim generacijama svojih studenata, a nas, njegove nasljednike na Zavodu, neizmjerno zadužio.

Članak