KUHINJSKA SOL – SKRIVENI OTROV U SVAKODNEVNOJ HRANI


Broj: 5-6, 2009;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Bojan Jelaković, Vedran Premužić, Berislav Skupnjak, Željko Reiner

Sažetak. Velik broj epidemioloških, evolucijskih i kliničkih istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol bitan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka (AT), a time i prevalenciju arterijske hipertenzije (AH). Epidemiološkim istraživanjima uočeno je da jedino uz prekomjeran unos kuhinjske soli dolazi do porasta AT sa starenjem. Osim što determinira AT, pojačan unos soli i nezavisno pridonosi oštećenju ciljnih organa. Opažena je povezanost s koronarnom bolesti, hipertrofijom lijeve klijetke, cerebrovaskularnim inzultom, mikroalbuminurijom. Kuhinjska sol, tj. NaCl mijenjajući odnos vazoaktivnih čimbenika u stijenci krvne žile, utječući na ekspresiju receptora za angiotenzin II i što je osobito bitno povećavajući agregabilnost trombocita, izravno se upleće u proces aterotrombogeneze. S kliničkog, a i javnozdravstvenog stajališta osobito su bitni podaci koje nam pružaju intervencijska istraživanja i koji bjelodano potvrđuju korist smanjivanja unosa NaCl. Ta se korist očituje ne samo u snižavanju AT i smanjivanju kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta nego i u poboljšanju ukupnog zdravlja jer se zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli čimbenik rizika i za osteoporozu, nefrolitijazu, karcinom želuca i nazofarinksa itd. Premda je bilo radova koji su unijeli sumnju da bi redukcija unosa kuhinjske soli mogla biti štetna zbog aktivacije kontraregulacijskih mehanizama, znatno veći broj autora je dokazao da umjerena redukcija unosa nije povezana s povećanim rizikom, već naprotiv. Smanjenje unosa kuhinjske soli treba provoditi u sklopu ostalih promjena načina života, primarno uz smanjenje tjelesne mase i povećane tjelesne aktivnosti. Uz redukciju unosa NaCl potrebno je paziti na ostale elektrolite i mikroelemente koji su također važni kamenčići mozaika zdravog življenja. Velika je odgovornost na institucijama vlasti i proizvođačima hrane jer se danas više od 70% NaCl unosi u organizam putem već pripremljene ili polugotove hrane.



Članak


MANJE SOLI – VIŠE ZDRAVLJA. HRVATSKA INICIJATIVA ZA SMANJENJE PREKOMJERNOG UNOSA KUHINJSKE SOLI (CRASH)


Broj: 3-4, 2009;
Rubrika: Zdravstvena zaštita

Autori: Bojan Jelaković, Antoinette Kaić-Rak, Davor Miličić, Vedran Premužić, Berislav Skupnjak, Željko Reiner

Sažetak. Napredan dio svijeta shvatio je da je prekomjeran unos kuhinjske soli višestruko štetan za zdravlje. Od nekoliko nacionalnih programa najbolji rezultati postignuti su u Finskoj, Japanu i Velikoj Britaniji. Program koji je pokrenut u Velikoj Britaniji prije desetak godina (CASH) uzor je svima i postupno je 2005. godine prerastao u svjetski pokret (WASH). Plan i program Europske unije također sadržava smanjenje unosa kuhinjske soli i obvezu deklariranja količine na svim prehrambenim proizvodima. U Hrvatskoj je 2006. godine na Prvom kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju prihvaćena Deklaracija o važnosti započinjanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na Šestom kongresu o aterosklerozi predstavljena je naša inicijativa (CRASH) i nacionalni program. U tijeku je određivanje količine unosa natrija u općoj hrvatskoj populaciji na temelju natriurije, započeta je edukacija populacije, ali i stručnjaka. Program se provodi u organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske te Hrvatskog društva za hipertenziju, Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskoga kardiološkog društva i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i udruga medicinskih sestara, studenti i udruge bolesnika. Započeti su pregovori s prehrambenom industrijom, uključena je Hrvatska agencija za hranu, a i tvrtke zadužene za suradnju s medijima. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi poduprlo je ovaj nacionalni program, a uključeni smo i u akciju Svjetske zdravstvene organizacije kojoj je cilj upravo odrediti unos kuhinjske soli u europskim populacijama. Očekujemo i daljnju širu i konkretnu potporu vladinih institucija. CRASH će se i ove godine priključiti inicijativi programa WASH i organizirati aktivnosti za Svjetski tjedan borbe protiv soli (World Salt Awareness Week), koji je u 2009. godini posvećen soli koja se konzumira jedući izvan kuće (restorani, domjenci). Vjerujemo da će ovi početni koraci uroditi rezultatima i pridonijeti poglavito nižoj prevalenciji hipertenzije i njezinoj boljoj kontroli, manjem kardiovaskularnom pobolu i smrtnosti, ali i ukupno zdravijoj naciji. Nadamo se da ćemo brzo sustići one koji su ispred nas jer imamo mogućnost učiti na njihovim iskustvima. Moto programa je Manje soli-više zdravlja, a princip rada temelji se i na narodnoj poslovici Pometi prvo ispred svojih vrata te ovime pozivamo sve liječnike i medicinske sestre da budu dovoljno zdravstveno prosvijećeni i trajno aktivni.



Članak


PREPORUKE HRVATSKIH STRUČNIH DRUŠTAVA O LIJEČENJU MAKROVASKULARNIH I MIKROVASKULARNIH KOMPLIKACIJA U BOLESNIKA S METABOLIČKIM SINDROMOM I ŠEĆERNOM BOLESTI TIPA 2 – LIJEČENJE PREOSTALOGA KARDIOVASKULARNOG RIZIKA


Broj: 1-2, 2009;
Rubrika: Uvodnik

Autori: Željko Reiner, Veljko Božikov, Nikica Car, Aleksandar Knežević, Slaven Kokić, Željko Metelko, Davor Miličić, Stojan Polić, Luka Zaputović, Vanja Zjačić-Rotkvić

Sažetak. Rezultati više istraživanja pokazali su da usprkos postizanju ciljeva za ukupni i LDL-kolesterol, arterijski tlak i glikemiju sukladno smjernicama, mnogi bolesnici i dalje imaju velik preostali rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, kako onih makrovaskularnih tako i mikrovaskularnih. To se osobito odnosi na bolesnike koji imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest, šećernu bolest tipa 2, pretilost i/ili metabolički sindrom. Naime, oni često imaju aterogenu dislipidemiju koja je obilježena smanjenim koncentracijama HDL-kolesterola i povećanim trigliceridima u krvi. Kako bi se skrenula pozornost na taj problem, skupina stručnjaka napisala je ove preporuke o terapijskim mogućnostima smanjenja preostalog rizika. Preporuke su prihvatila hrvatska stručna i znanstvena društva (Hrvatsko društvo za aterosklerozu, Hrvatsko društvo za arterijsku hipertenziju, Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatsko dijabetološko društvo, Hrvatsko endokrinološko društvo, Hrvat¬sko društvo za debljinu, Hrvatsko internističko društvo i Hrvatsko društvo za kliničku farmakologiju).



Članak


SMJERNICE ZA DIJAGNOSTICIRANJE I LIJEČENJE ARTERIJSKE HIPERTENZIJE. PRAKTIČNE PREPORUKE HRVATSKE RADNE SKUPINE I OSVRT NA SMJERNICE ESH/ESC 2007


Broj: 5-6, 2008;
Rubrika: Uvodnik

Autori: Bojan Jelaković, Duško Kuzmanić, Davor Miličić, Željko Reiner, Izet Aganović, Nikolina Bašić-Jukić, Jadranka Božikov, Maja Čikeš, Živka Dika, Josip Đelmiš, Krešimir Galešić, Vlasta Hrabak-Žerjavić, Mario Ivanuša, Vesna Jureša, Milica Katić, Josipa Kern, Petar Kes, Mario Laganović, Draško Pavlović, Ivan Pećin, Darko Počanić, Sanjin Rački, Mirjana Sabljar-Matovinović, Zdenko Sonicki, Mladenka Vrcić-Keglević, Silvije Vuletić, Luka Zaputović

Sažetak. ESH/ECS smjernice za dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije iz 2007. godine su temeljni članak za sve liječnike koji liječe hipertoničare. Od tiskanja do danas, bile su najcitiraniji medicinski članak. Zbog lokalnih posebnosti ­autori ESH/ECS smjernica su bili svjesni kako će biti potrebne određene prilagodbe. Hrvatska radna skupina pripremila je praktične preporuke koje su u skladu s ESH/ESC smjernicama, a sadrže neke nadopune i komentare (hipertenzivna kriza, liječenje hipertenzije kod bolesnika s nadomjesnim bubrežnim liječenjem, uloga liječnika opće/obiteljske medicine, uloga medicinske sestre), koji će zasigurno pridonijeti boljoj kontroli hipertoničara u Hrvatskoj. Ovaj dokument službeni je stav stručnih društava i institucija koje su sudjelovale u njegovoj pripremi.



Članak


ULOGA OMEGA-3 MASNIH KISELINA IZ RIBA U PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI


Broj: 10-11, 2007;
Rubrika: Pregledi

Autori: Željko Reiner, Eugenia Tedeschi-Reiner, Gordana Štajminger

Sažetak. Riba, odnosno riblje ulje, izvor je omega-3 masnih kiselina – višestruko nezasićenih esencijalnih masnih kiselina. One u dozi od 1 g na dan u bolesnika s preboljelim infarktom miokarda značajno smanjuju ukupnu smrtnost i rizik od iznenadne smrti zbog aritmija. U posljednje je vrijeme u žarištu zanimanja upravo mehanizam antiaritmijskog djelovanja omega-3 kiselina kojim se ti korisni učinci dobrim dijelom objašnjavaju. Naime, one utječu na ionske kanale u membranama stanica srca, povećavaju prag za fibrilaciju klijetki i povećavaju varijabilnost ritma srca. Iako podaci o učincima tih kiselina u primarnoj prevenciji nisu tako nedvojbeni kao oni u sekundarnoj, čini se da je opravdana uporaba omega-3 kiselina i u primarnoj prevenciji. U višim se dozama (2 do 4 g na dan) daju za liječenje hipertrigliceridemije. Mogući mehanizmi kojima omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti uključuju, osim spomenutih, antitrombotičke (smanjuju agregaciju i reaktivnost trombocita, smanjuju viskoznost plazme, potiču fibrinolizu) i protuupalne učinke (smanjuju IL-6, MCP-1, TNF), poboljšanje funkcije endotelnih stanica krvnih žila (primjerice potiču lučenje dušičnog oksida), ¬sma¬njenje očitovanja adhezijskih molekula na endotelu, kočenje migracije i proliferacije glatkih mišićnih stanica te sniženje -arterijskog tlaka. Na temelju opsežnih kliničkih istraživanja danas se smatra da bi se omega-3 masne kiseline trebale u ¬najmanju ruku davati u sekundarnoj prevenciji bolesnicima s preboljelim infarktom miokarda. Pokazano je također da je u sekundarnoj prevenciji davanje bolesnicima s preboljelim infarktom miokarda visoko pročišćenih i koncentriranih omega-3 masnih kiselina uz uobičajeno liječenje financijski isplativo u usporedbi sa samo uobičajenim liječenjem. Potrebno je ¬naglasiti da nema značajnih interakcija lijekova s omega-3 masnim kiselinama.



Članak


UČINCI BILJNIH STEROLA NA HIPERKOLESTEROLEMIJU


Broj: 8-9, 2007;
Rubrika: Pregledi

Autori: Željko Reiner, Eugenia Tedeschi-Reiner

Sažetak. Povećana koncentracija ukupnog i LDL-kolesterola u serumu najvažniji je čimbenik rizika od kardiovaskularne bolesti. U nizu je kliničkih ispitivanja dokazano da se davanjem estera biljnih sterola ili stanola može djelotvorno smanjiti previsoka koncentracija ukupnog i LDL-kolesterola. Te tvari smanjuju apsorpciju kolesterola iz hrane u tankom crijevu tako što zauzmu mjesta u micelama umjesto kolesterola pa se više kolesterola izluči stolicom umjesto da se apsorbira kroz crijevnu stijenku u krv. One također potiču nastanak LDL-receptora na jetrenim stanicama zbog čega se više LDL-kolesterola uklanja iz krvi pa se njegova koncentracija u krvi smanji. U pokusima na životinjama također je pokazano da biljni steroli i stanoli usporavaju razvitak aterosklerotičkih nakupina. Međutim, to za sada još nije potvrđeno u ljudi. U svakom je slučaju uzimanje estera sterola i stanola namirnicama jedan od načina da se donekle smanji previsoka koncentracija kolesterola u krvi bez neželjenih nuspojava. Steroli i stanoli mogu se i kombinirati sa statinima čime se postiže bolji antilipemički učinak statina bez ikakvih interakcija.



Članak


TROGODIŠNJI DJEČAK – HOMOZIGOT ZA PORODIČNU HIPERKOLESTEROLEMIJU


Broj: 5, 2007;
Rubrika: Klinička zapažanja

Autori: Miroslav Dumić, Anita Špehar Uroić, Igor Francetić, Zvonimir Puretić, Danica Matišić, Petar Kes, Martina Mikecin, Željko Reiner

Sažetak. Homozigotni oblik porodične hiperkolesterolemije (PH) uzrokovan mutacijama receptora za lipoproteine male gustoće (low density lipoprotein – LDL) rijetka je autosomno-dominantno nasljedna bolest s incidencijom oko 1/1000000. Karakterizirana je izrazitim povišenjem razine ukupnog i LDL-kolesterola te pojavom kožnih ksantoma već u male djece. Bolesnici su životno ugroženi od ranog djetinjstva zbog preuranjenog razvoja ateroskleroze i pojave koronarne bolesti, a njihovo je liječenje velik problem, posebno u našim uvjetima. Prikazujemo trogodišnjeg dječaka s kliničkim i laboratorijskim osobitostima homozigotnog oblika autosomno-dominantne PH (tuberozni ksantomi i vrlo visoka razina ukupnog i LDL-kolesterola). Heterozigotna hiperkolesterolemija nađena je u oba roditelja te u nekoliko članova šire obitelji. U dječaka se provodilo liječenje simvastatinom, a zatim i atorvastatinom, no bez značajnijeg uspjeha. Planira se započeti liječenje LDL-aferezom koja predstavlja terapiju izbora u djece homozigota za PH.



Članak